Tamo gdje se prepliće tradicionalno i digitalno: Znate li šta su pametna sela?

Znate li šta su pametna sela? S konceptom su se nedavno upoznali učesnici Međunarodnog foruma na temu SmartVill, koji je održan u Banjoj Luci, a o čemu se zapravo radi za Agroklub je pojasnila osnivačica Foruma "Pametna sela Evrope" iz Beograda, Darija Tankosić. Prema njenim riječima, u najkraćem je riječ o modelu koji omogućava osnaživanje, revitalizaciju i povećanje atraktivnosti ruralnih zajednica.

U centru ovog koncepta nalaze se ljudski potencijali - lokalno stanovništvo, a rast i razvoj usmjeren je na iskorištavanje potencijala svakog lokaliteta ponaosob, prvenstveno u poljoprivredi, razvoju kulturnih i sportskih sadržaja te intenzivnoj uključenosti lokalnog stanovništva u funkcionisanje zajednice kroz civilna društva. 

Nema nekog pravilnika

Kao alat koriste se smart i digitalna rješenja. U pametnim selima tradicionalne i nove usluge unapređuju se digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i znanjem, a sve s ciljem da se doprinese razvoju lokalnog stanovništva, ekosistema i privrede. 

Ne postoji neko uputstvo, neki pravilnik za pametna sela - svaka destinacija razvija se zavisno od onog potencijala koji je u njoj najdominantniji. Zato je najbolji način da se o ovome priča kroz primjere dobre prakse. 

U koncept pametnog sela spadaju i autohtoni proizvodi koji nose oznaku zaštite geografskog porekla, i ruralni i kreativni turizam koji zadovoljava potrebe modernog čovjeka, i kulturna baština koja uz moderne alate i kreativne industrije postaje atraktivan i poželjan proizvod, zelena i cirkularna ekonomija, sportski sadržaji, ekonomske politike usmjerene ka ruralnim korisnicima kao što su posebne linije dizajnirane za poljoprivrednike, digitalni alati u oblasti agrara…. To su i inicijative institucija i organizacija koje doprinose ovom konceptu.

Šta je ideja koncepta "Pametna sela Evrope" koji ste pokrenuli?

Ovaj sve popularniji trend u Evropi želimo da približimo kako donosiocima odluka, ministarstvima, nadležnim institucijama, tako i ljudima koji žive u ruralnim područjima, koji su centar ovog koncepta. Nema pametnih sela bez uključenosti lokalne zajednice. Ne želim tu da zaboravim ni mlade koji u svojim odlukama čime žele da se bave ili gdje žele da žive treba da budu upoznati s tim koje sve mogućnosti imaju na raspolaganju opredjeljivanjem za ruralne sredine. 

Informiranost je vrlo važna, a ako pri tome pratimo trendove i dešavanja oko nas možemo da donosimo i prave odluke. Kada vide koliko mladih, uspješnih ljudi odlazi u ruralne sredine i pravi svoje male oaze, ekosisteme, onda se mijenja i percepcija.

Zato smo u Banjualuku doveli čovjeka koji je na čelu Intergrupe za razvoj pametnih sela Evropskog parlamenta gospodina Franca Bogoviča, kako bismo pokrenuli dijalog na najvišem nivou, ali i da bismo demistifikovali taj pojam koji, moram vam reći, već intenzivno živi kao koncept, ne samo u Evropi već i ovdje kod nas. Imali smo na Forumu i primjere iz najbližeg okruženja, a čuli smo i stavove Ministarstva poljoprivrede da postoji interes da se i na nivou njihove strategije učine veći pomaci. 

Svi imaju nešto malo na selu

Pretpostavljam da ste imali priliku do sada osjetiti feedback domaćeg stanovništva, ima li interesa za razvoj "pametnih sela" u BiH?

Kada pogledamo te ljude sa kojima smo mi komunicirali tokom pripreme ovog eventa u Banja Luci, zanimljiv je jedan trend da svi "imaju nešto malo na selu" i da "sve više vremena provode tamo i razmišljaju o proširenju". Bilo da su napravili vikendicu, vidikovac, zasadili lješnike… ovaj trend je posebno prisutan poslije korone.

Saznala sam i da je jedan od ljudi s kojima smo komunicirali u pripremi Foruma, a koji se bavi potpuno drugom industrijom, rashladnim uređajima, zajedno sa svojim prijateljima koji imaju različite firme, počeo da kupuje placeve u Potkozarju i već napravio ozbiljnu infrastrukturu za jedan sportski kamp u vazdušnoj banji jer "vidi potencijal u budućnosti". Oni su bili više nego oduševljeni ovim događajem jer su im potrebne informacije, primjeri dobre prakse, umrežavanje… Bili su turistički u Italiji, Austriji, u Istri, vidjeli su kako to tamo funkcioniše u unutrašnjosti, u ruralnim sredinama, i kako dolaze ljudi iz cijelog svijeta jer tako nešto ne mogu da vide nigdje drugdje.

Mislim da je ono što je dobro to da ljudi koji su sada u svojim najproduktivnijim godinama prepoznaju ovu temu i oblast kao nešto što u što bi u budućnosti mogli da ulože svoj novac, vrijeme i energiju. Ono što je još bolje to je da su to ljudi koji imaju menadžerske sposobnosti i preduzetničko iskustvo, govore jezike, koriste tehnologiju i koji razumiju da je u vremenu u kojem živimo, ako govorimo o ruralnom turizmu, potrebno imati koncept, a ne samo jedan proizvod, uslugu.

Imali smo na forumu damu koja je kreatorka strategije razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj, Dijanu Katicu, koja nam je pričala primjere njihovih lokanih zajednica u nutrašnjosti koje su razvile toliko autentičan i interesantan ruralni koncept, da ljudi koji dođu tamo nemaju više potrebu da posjete centre poput Dubrovnika, a nalaze se samo pola sata udaljenosti od njegovih zidina. Znači, taj turista zna tačno šta želi, došao je po taj konkretan koncept koji je pri tom veoma dobro iskomuniciran putem digitalnih alata, i koji zadovoljava sve njegove potrebe.

Vjerujem da ćemo i samo dijalogom, umrežavanjem i popularizacijom ove teme značajno približiti region temi pametnih sela. A sve ostalo - od infrastrukture i drugih neophodnih preduslova - vjerujem da će se to logično i nametnuti.

Svi bi osjetili boljitak

Šta bi značilo uvođenje tog koncepta za bh. ruralni prostor? Kakve sve promjene bi donijelo ljudima koji tamo žive?

Mi vjerujemo da bi se povezivanjem ove zajednice koja već postoji u BiH i region kroz koncept pametnih sela koji smo pokrenuli ubrzala revitalizacija ruralnih područja, a lokalno stanovništvo motiviralo da se integriše i aktivnije učestvuje u donošenju odluka na lokalu.

Vjerujem da bi svi osjetili boljitak vrlo brzo jer spajanjem znanja, novih tehnologija i potencijala ruralnih područja mi imamo jedan kumulativni efekat, ne pričamo mi ovdje o tome da nešto gradimo od početka. Dosta toga već postoji, i samo treba dobro posložiti i uvezati stvari. To je ona blagodat koju nam donosi nova ekonomija i to novo doba o kojem pričamo kada govorimo o razvoju društva u digitalnom dobu gdje su znanje i informacija toliko dostupni.

Postoje li neki primjeri dobre prakse, globalno, na koji bi se trebali ili mogli ugledati?

Vi već imate primjere i začetke ove ideje, mini ili veće koncepte koji su na tragu "pametnih sela". Selo Pecka vam je sjajan primjer, mjesto koje je zahvaljujući grupi entuzijasta danas prepoznato kao ekološka, turistička, gastronomska destinacija koja je lokalno stanovništvo uključila kako u svoje inicijative.

Imate inicijativu jedne od najvećih IT kompanija iz Sarajeva koja je na Trebeviću počela da gradi svoj ekosistem. Sigurna sam da se na tome neće zaustaviti. U Knežici imate također jedan projekat "pametnog sela". Sigurna sam da ima još primjera, namjera nam je da ih svojim aktivnostima i kampanjom prvo učinimo vidljivim, a onda uvežemo, osnažimo, podržimo.

Globalno selo

Kakvi su Vam planovi, hoćete li predstavljati koncept i u drugim gradovima u BiH?

Mi želimo da doprinesemo brisanju granica između gradova i sela. Svi smo već odavno dio globalnog sela. Kao što je gospodin Bogovič rekao - ako ne napravimo tu horizontalnu ujednačenost u razvoju i ne počnemo da revitalizujemo ruralna područja, svi problemi gradova će samo da se "preliju" i u sela.

Želimo da u ovaj koncept uključimo institucije, kompanije, lokalne zajednice, pojedince. Digitalna rješenja ovdje se koriste se kao pomagala da se sačuvaju tradicionalne, autentične usluge, sredina, ali i da bi se razvila nova rješenja. Da naši proizvodi, baština, vrijednosti, lokalne sredine budu sačuvani, popularizirani, podignuti na nivo koji i zaslužuju - da su autentični, jedinstveni i samim tim da imaju veću vrijednost.

Ponavljam, u centru svega su lokalne snage, specifičnosti, resursi. Mi krećemo sa serijom foruma i festivala po regionu. Nakon foruma u Banjoj Luci, na proljeće pravimo festival SmartVill gdje kreiramo posebnu scenografiju kroz koju ćemo dočarati ovaj koncept, pokazati primjere dobre prakse, omogućiti informacije i mentorstvo za sve one koji našoj misiji žele da se pridruže ili vide interes. Daćemo priliku institucijama, kompanijama, bankama, organizacijama da pokažu svoju odgovornost prema ruralnim područjima - tu ubrajamo životnu sredinu, kulturnu baštinu, održivost, ruralnu ekonomiju, cirkularnu ekonomiju, lokalne samouprave, smart rješenja.

Niko nije rekao "ne"

Kakav je interes predstavnika vlasti, institucija, budući da je i na njima veliki dio posla, možda i najveći (najskuplji), ako u obzir uzmemo infrastrukturu, koja je uvjet svega ostalog? Ko sve mora biti uključen u jedan takav proces (lokalno)? 

Mi smo razgovarali s brojnim ministarstvima, sekretarijatima, lokalnim samoupravama u Srbiji i BiH, nismo još bili u situaciji da je neko rekao - ne, nije nam interesantno. S Područnom privrednom komorom Banja Luka smo i partneri, oni primjećuju veliki potencijal ove naše inicijative a predstavljaju jednu od najznačajnijih privrednih institucija u Republici Srpskoj. 

To je jedna toliko zdrava i logična inicijativa da može samo da doprinese boljitku države i lokalnih zajednica. Izražena je velika zainteresiranost da nas podrže, prije svega u procesu popularizacije i umrežavanja, da učinimo vidljivim već postojeće primjere kako privatnih, tako i drugih inicijativa na ovom putu, jer je za uspeh koncepta "pametnih sela" ključna saradnja svih aktera.

Glavni elementi pametnih sredina odnose se na sljedeće oblasti:

• Digitalna infrastruktura
• Pametna javna uprava
• Upravljanje potrošnjom energije i javnim uslugama te zaštita okoline
• Pametno lokalno stanovništvo
• Obrazovanje
• Pametna privreda
• Pametna mobilnost

Kada to vidite, shvatite da je to zapravo nemoguće raditi bez države. Ali i svakako lokalna, privatna, pojedinačna inicijativa je važna jer u vremenu u kojem živimo ne možemo samo da tražimo, već moramo i da dajemo, pokazujemo primjerom, podržavamo i iniciramo. Svako zdravo društvo će takve inicijative podržati. Mi očekujemo intenzivan dijalog.

Već imamo inicijative ovih mladih ljudi koje sam pominjala i koji su već napravili svoje mikro sredine u ruralnim područjima, da se udruže u okviru naše inicijative. Vidjet ćemo u narednom period kako će se stvari razvijati, proljeće je blizu. Vidimo se na festivalu SmartVill u Banja Luci, a rado ćemo doći i u ostale gradove/destinacije koje nas pozovu.

^{Izvor naslovne fotografije: Pametna sela Evrope/peckaoutdoor.com}