Sve radimo sa našim susjedima. Otkupimo i domaća jaja i koku i teletinu i janjetinu i domaći luk, sir, pršut, kuke, voće, sve je domaće. Mi radimo grožđe i vino, a naši susjedi domaću, autohtonu hranu koju kroz naš posao promoviramo, svjestan je Miro Ćorić iz Podruma Andrija, važnosti lokalne proizvodnje i suradnje.
Znanstveno-stručna predavanja dijelom su programa Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak koja ovom prestižnom događaju daju određenu težinu, dok studijski obilasci donose šarm. Jedan od takvih obilazaka u sklopu ovogodišnjeg Noćnjaka održanog u Neumu, bio je i posjeta Podrumu Andrija u Paoči, nedaleko Čitluka u samom srcu Hercegovine.
Ova vinarija ima moderan pristup tržištu, ali i dugu povijest. Podaci govore kako se obitelj Ćorić vinogradarstvom bavi više od 300 godina dok kao poslom, ozbiljnije počinju Andrija i Stoja, još tamo davne 1938. godine.
"Prva nagrada koju je naš tata, Andrija Ćorić dobio, datira iz 1954. godine. Među svim drugim zadrugama dobio je srebro na prvom ocjenjivanju vina u bivšoj Jugoslaviji. Tu smo informaciju saznali prije pola godine", otkriva nam Miro Ćorić dodavši kako je podrum prvi puta registriran 1971. godine, a prije toga, u '60-im godinama prošlog stoljeća, Ćorići su bili pioniri sadnje loze "na široku sadnju", ali i flaširanja vina koje se do tada u tom kraju moglo kupiti samo točeno.
Obiteljski posao i tradiciju nastavio je Miro i njegova braća. Danas Ćorići imaju suvremenu vinariju kapaciteta milijun litara vina.
"Prvo smo iz starog podruma prešli u prednji dio, '97. godine smo završili drugi podrum, a treći smo započeli lani jer se ukazala veća potreba za vinskim, odnosno agro turizmom kojim se bavimo od '97. godine. S trećim podrumom smo zaokružili našu priču, samo još moramo završiti sobe i apartmane za goste. Nadam se kako ćemo u taj dio useliti za par mjeseci", najavljuje Ćorić čiji ugostiteljski objekt može primiti i nekoliko autobusa turista.
"Na pet odvojenih mjesta može odsjesti 450 ljudi. Gore na vidikovcu imamo wine bar, tu je i naša sala za sastanke, kušaona, restoran, podurmi. Evo, samo sada smo u tri prostorije primili 300 ljudi", ponosno priča Ćorić. A ljudi, ne samo da su sjeli nego su i pojeli. I to autohtonu hranu do koje Ćorići jako drže.
"Sve radimo sa našim susjedima. Mi pomažemo njima, oni nama. Otkupimo i domaća jaja i koku i teletinu i janjetinu i domaći luk, sir, pršut, kuke, voće, sve je domaće. Mi radimo grožđe i vino, a naši susjedi domaću, autohtonu hranu koju kroz naš posao promoviramo", svjestan je Miro važnosti lokalne proizvodnje i suradnje, a najbolji dokaz svemu su gosti koji i više nego uživaju u ponuđenom.
"Vidimo po strancima koliko je važno promovirati autohtono. Tko bi od naših ljudi negdje jeo zelje, a stranci ga u nas zovu "vitamin sup". Udave se kad jedu, a mi se toga sramimo. Dosta sam živio vanka pa znam što se cijeni. Zato smo i odlučili raditi samo sa autohtonim, domaćim proizvodima", otkriva tajnu uspješnog poslovanja Miro Ćorić.
Isto je kada je riječ i o vinu kojega Ćorići proizvode na broćanskom vinogorju, u vinogradima starim i do 60 godina. Čak 80 posto njihove proizvodnje zauzimaju autohtone žilavka i blatina. Kapacitet njihova podruma je, kao što smo rekli, milijun litara. No, kako kaže Miro, sve ovisi o godini i o tome što Bog dadne. Nekada je to do 300 tisuća litara, a drugi put 700 tisuća litara vina, ovisno u godini.
Svoja vina izvoze u 14 zemalja, do 60 posto proizvodnje prodaju u BiH, što je, kako kaže Miro Ćorić, jako dobar rezlutat, tim više što kod njih nema stolnih vina.
Vinjak Andrija proglašen šampionom - pokupio dva pehara na ovogodišnjoj Sabatini
"Grožđe beremo selektivno jer nigdje ne žurimo. U nas nema stolnih vina, samo kvalitetna, vrhunska i predikatna vina. S našim vrancem od 15,8% alkohola bili smo šampioni. Na jedan hektar zemlje smo posadili i shiraz, no najviše smo vjerni žilavci i blatini. U svom asortimanu imamo 28 etiketa, a naše prvo arhivsko vino iz 2004. godine dobilo je dva zlata. Žilavka je to koja je i sada u dobroj kondiciji", priča nam Miro otkrivši kako žilavku najviše vole Japanci, ona im je, kaže, čudo. Europljani su ipak više skloniji blatini.
U Hercegovini je sektor vinogradarstva i vinarstva u ekspanziji, a budi se i u drugim krajevima BiH. Zato je nezaobilazno bilo pitati Miru, što bi poručio mladim ljudima koji kreću u ovu vrstu posla.
"Ovaj posao treba volit', od njega se neće obogatit'. Znate kako su milijardera pitali: Kako si postao milijunaš?, a on je odgovorio: Otišao sam u vinarstvo. Za ovaj posao treba ljubavi, strpljenja, jedino tako se može napredovati, a Bog nam je da' krš, ovu zemlju i sunce. Napredovati se može samo uz ljubav, rad i strpljenje", zaključio je pjesnički i skromno Miro Ćorić koji nasljednika vidi u svom sinu koji je dobio ime po djedu i koji je, kako kaže Miro, njegova i slika.
Fotoprilog
Tagovi
Autor