Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Podnožje Cincara
  • 21.05.2023. 10:30
  • Kanton 10 (Hercegbosanska županija), Federacija Bosne i Hercegovine, Livno

Livanjski divlji konji su jedinstvena atrakcija u svijetu

Mnogi livanjski kraj uspoređuju s Mongolijom i Islandom jer je jedino mjesto na svijetu koje na jednom mjestu ima ovoliki broj divljih konja. A zbog velikog interesa turista, Livnjaci sve više ulažu u taj potencijal.

Foto: Marin Mamuza
  • 760
  • 212
  • 0

U podnožju planine Cincar, na visoravni Kruzi, na 1.200 metara nadmorske visine u općni Livno, nesputano živi više stotina divljih konja. Riječ je o potomcima onih pitomih, koje su njihovi vlasnici 70-tih godina prošlog vijeka, dolaskom mehanizacije, pustili u prirodu da žive slobodno.

S vremenom su se umnožavali i danas ih je na tom lokalitetu, prema procjeni, više od 800. Oni su trenutno najveći turistički potencijal livanjskog kraja, jer su jedinstvena atrakcija u svijetu.

Zahvaljujući, isključivo, privatnom sektoru koji je to prepoznao kao potencijal i brendirao, sada privlače goste iz cijele regije i svijeta. Upravo prekrasni prizori divljih konja koji se slobodno kreću na površini od 100 četvornih kilometara, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Vivien Holle s obitelji stigla iz Njemačke

Naša ekipa je, unatoč kiši i lošem vremenu, u obilasku divljih konja zatekla obitelj iz Njemačke. Vivien Holle je sa suprugom i bebom stigla u Livno na nekoliko dana, i kaže, samo iz jednog razloga - zbog livanjskih divljih konja.

"Isključivo smo zbog njih došli, vidjela sam ih na društvenim mrežama. I mi imamo jednog konja kod kuće i rekla sam odmah da ovdje moramo doći. Prekrasno je, nismo znali da ćemo im moći prići ovako blizu, oduševljeni smo zbog toga, ovo je poseban doživljaj", kaže Vivien iz njemačkog Geltendorfa.

Privatni sektor traži zakonsku zaštitu 

Oko 80 posto gostiju stiže iz BiH i regije, dok su ostalo turisti sa svih kontinenata, kažu u Continetal Adventture, jednoj od pet turističkih tvtki kojima su divlji koji glavni turistički potencijal.

Svake godine u knjigu upišu nove goste, ističe Bartulica

"Uglavnom su to domaci gosti, ali imamo i jako puno stranaca, većinom su to Nijemci, Nizozemci, a svake godine u knjigu pišemo i neke nove goste koji dolaze iz različitih zemalja svijeta. Imali smo posjete iz Brazila, Portugala i Malte", priča nam Matej Bartulica, turistički vodič iz ove tvrtke. 

A, upravo zbog divljih konja se i fotograf Marin Mamuza iz Zagreba vratio u rodni kraj. Prepoznao je u njima potencijal i osnovao turističku firmu "Continental Adventure". Danas ima 10 zaposlenih i budućnost vidi u Livnu i potencijalu s divljim konjima.

"Jako nam je bitno da se taj potencijal s divljim konjima zakonski zaštiti. Da se zaštiti prostor planine Cincar, visoravni Kruzi, gdje žive divlji konji, zato što će to nama dati jednu dugoročnu sigurnost da se isplati ulagati u turizam, zapošljavati u sektoru, da to nije nešto od danas do sutra", komentira Mamuza. 

Hitno potrebna sustavna zakonska zaštita konja, kaže Mamuza

Privatnici su uložili vlastita sredstva u razvoj agrarnog turizma, smještajne kapacitete, vozila i opremu, kako bi mogli primiti goste kojih je svake godine sve više. Sada strahuju da će bez adekvatne sustavne zakonske zaštite tog područja kao i samih divljih konja, taj ponecijal doći u pitanje.

"Trenutno provodimo jednu od najvećih investicija ruralni turizam oko dva milijuna eura, ulažemo u našu firmu s našim ulagačem Matom Rimcem, tako da tu ima jako puno potencijala. No, iznimno je bitno da taj potencijal bude dugoročan i da sve stavimo pod solarne panele, vjetroelektrane, to je jednostavno nešto što ne ide sa turizmom. I jednostavno sa svim tim vjetoprakovima koji su planirani na tom lokalitetu gdje obitavaju divlji konji, nisam bas optimistačan ukoliko ne dođe do neke promjene", priča Mamuza. 

Vlasti traže najbolje rješenje

Lokalne vlasti su 2013. godine stavili divlje konje pod zaštitu, ali je ta odluka povučena 2017., jer nisu htjeli preuzeti odgovornost za brojne nesreće koje se događaju u zimskom periodu kada se konji zbog soli spuštaju na prometnice, a u ljetnom traže vodu pa ponekad prave štetu na privatnim usjevima. Međutim, sadašnje vlasti kažu da se trenutno traži najbolji mogući model i rješenje kako na najbolji mogu način gospodariti i zaštititi divlje konje.

Divlji konji su, podsjeć Čondrić, često i problem koji nerado ističu

"Grad Livno je već poduzeo neke aktivnosti u tom smjeru. Imali smo sastanak i s resornim ministarstvom, a jedna od tema je bila gospodarenje divljim konjima. Svi smo mišljenja da trebamo donijeti zakon kojim ćemo zaštiti taj prostor na kojemu konji obitavaju, kao i sama zaštita divljih konja koji se svake godine sve više umnožavaju", kaže gradonačelnik Livna, Darko Čondrić, dodavši kako postoji možda i niz prepreka u samoj zaštiti prostora zbog dodjeljenih koncesija za vjetroparkove, ali se nada se da će u skorije vrijeme naći najbolje rješenje kako bi mogli na adekvatan način gopodariti tim velikim turističkim potencijalom po kojem je Livno postalo pepoznaljivo. 

Divlji livanjski konji bez zaštite - kasape ih, kradu i prodaju

Uz to što su turistička atrakcija, divlji konji su, podsjeća, i problem koji nerado ističu. Naime, na prometnicama se nerijetko događaju i nesreće, gdje stradaju konji, nastaje materijalna šteta, na sreću bez ljudskih žrtava.

"Razgovarali smo i s nadležnima iz Cesta FBIH da se dodatno osvijetli i označi magistralna prometnica Livno-Šuica, tražimo najbolja moguća rješenja", kaže livanjski gradonačelnik.

Zahvaljujući isključivo pojedincima iz livanjskog privatnog sektora koji su brendirali divlje konje i napravili sjajnu turističku priču, Livno je danas jedinstvena turistička atrakcija u svijetu. Na potezu su vlasti - da zaštite i održe taj potencijal!


Fotoprilog


Tagovi

Livanjski konji Turistička atrakcija Divlji konji Darko Čondrić Marin Mamuza Matej Bartulica Vivien Holle


Autorica

Martina Krišto Antelj

Više [+]

Diplomirana novinarka, višegodišnja dopisnica BHRT-a iz Mostara.


Partner

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]