Jedan od prvih uslova je temperatura vode. Ovdje se radi o hladnovodnoj ribi, gdje su idealne vrijednosti za nju od 10 - 17°C. Pri tom je ovaj interval više za mlađe kategorije, a 12 - 17°C za starije, odnosno, za konzumnu ribu.
Kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss) spada u hladnovodne ribe, u porodicu Salmonida (Salmonidae) gdje pripada i potočna pastrmka (Salmo trutta) i losos (Salmo salar). Međutim, zbog jače cijene on je limitiran u ishrani, iako je veoma cijenjena riba u velikom broju evropskih zemalja.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Nikolina Novakov, savjetuje da je prije donošenja odluke o uzgoju ove vrste potrebno obratiti pažnju na sljedeće parametre.
"Jedan od prvih uslova je temperatura vode. Ovdje se radi o hladnovodnoj ribi, gdje su idealne vrijednosti za nju od 10 - 17°C. Pri tom je ovaj interval više za mlađe kategorije, a 12 - 17°C za starije, odnosno, za konzumnu ribu", objašnjava Novakov. Dodaje da je temperaturni opseg i širi, ali ovo su neki optimalni uslovi. Generalno, pastrmske ribe zahtijevaju bolje uslove nego što je to slučaj sa toplovodnim vrstama.
Pored tempertaure, takođe bitni su i drugi fizički i hemijski parametri. PH vrijednost treba da se kreće od 6,5 do 8,5 (uobičajen pH). Koncentracija kisika, kako kaže, je jako važna jer pastrmka zahtijeva hladne vode, koje imaju dosta kisika i optimalna količina je 9 - 11 mg po litri vode, što je blizu granice samog zasićenja ovim elementom. Iz tog razloga, proizvodnja zahtijeva dobar kvalitet i protočnost.
Prije nego što se neko odluči na izgradanju ribnjaka, mora da provjeri kvalitet izvora. Ovo se određuje mjerenjima fizičko hemijskih parametara vode, gdje spada hemijska i biohemijska potrošnja kisika, zatim sama koncentracija kisika, koncentracija amonijaka i drugih štetnih materija. Kako kaže, kompletno mora da se uradi provodljivost i ostala mjerenja, kako bi se utvrdilo da li voda zadovoljava parametre kvaliteta za podizanje pastrmskih ribnjaka. Dodaje još i da postoji kategorizacija kvaliteta vode i kada je riječ o ovoj ribi, ona mora da bude I klase. Ne može da bude II ili III jer se onda razlikuju i vrijednosti parametara koji odgovaraju pastrmkama. Koncentracija kisika mora da bude oko 10 mg, kada se radi o vodama I kategorije.
Kvantitet, odnosno, dobar protok u ribnjaku tokom čitave godine, takođe je bitna stvar. Kako to odrediti, zavisi od samog vodenog izvora i postoji više načina za određivanje, ali najćešće se koristi metoda pomoću plovka. "U obzir se uzima širina vodenog korita, njegova dubina, zatim se napravi presjek te površine i postavi se plovak pa se na određenoj dužini zabilježi brzina kretanja i dobije se protok u litrama ili metrima kubnim u sekundi. Na osnovu tog protoka određuje se kapacitet ribnjaka. Svaki pastrmski ribnjak mora da obezbjedi 72 izmjene vode u toku 24 sata, a minimum je 50. Ako ovo ne može da se ispuni, onda taj izvor nije zadovoljavajući za podizanje ribnjaka", kaže ona.
Najbolji su kraški izvori ili vrela, a mogu da budu i rijeke ili potoci. Pri čemu treba voditi računa da nema velikih zamućenja vode. "Na primjer, poželjno je da se poslije velike kiše brzo izbistri jer će u suprotnom otežavati posao i neće ići u prilog rezultata koji žele da se postignu", navodi profesorka.
Mora se voditi računa da postoji dovoljna količina vode i to u periodu od augusta do oktobra, kada je vodostaj najniži. Pored toga, važan je i kvantitet, tj. potrebna količina. Teren treba da bude pristupačan, da ima dobre prilaze i put kojim ribnjak može da komunicira sa neposrednom okolinom i da ima i struju, odnosno da bude na području gdje postoji mogućnost priključenja na električnu mrežu.
Koncentracija amonijaka je nezaobilazan faktor jer je ovo jedinjenje toksično za ribe i može da izazove značajne probleme. Prema njenim riječima, količina amonijaka vezuje se i za kvalitet vode, za raspadanje organske materije u vodi, ostatak hrane i druge procese.
Na izvoru malog protoka ne može da se gradi veliki ribnjak i to je jedan od kriterijuma. Lokacija je takođe važna, kao i investiciona mogućnost uzgajivača i marketinški potencijal plasmana ribe na tržište.
Tagovi
Autor