Za ishranu stoke i ljudi, kao đubrivo i ogrjev: Bob ima veliki značaj, evo savjeta za uzgoj

Bob (Vicia faba) je vrlo stara kultura, a njegovo sjeme je nađeno u grobnicama egipatskih vladara. Domovina ove biljke je područje oko Sredozemnog mora. Veoma je rasprostranjen, a najviše se uzgaja u Kini.

Za silažu i zelenišno đubrenje

Sorte sitnosjemenog i srednjesjemenog boba gaje se kao krmne biljke i njihovo zrno, samljeveno kao prekrupa, služi za spravljanje koncentrovane stočne hrane, pogodne za ishranu svinja, konja, živine i golubova.

Gaji se u združenoj sjetvi sa žitima, a nadzemna masa se koristi za silažu. Žetveni ostaci – slama, imaju do 10 posto ukupnih proteina i mogu se koristiti kao kabasta hrana za ishranu preživara. Briketirani žetveni ostaci se koriste kao ogrjev. Izvrsna je kultura i za zelenišno đubrenje.

Bob je kultura budućnosti? Odakle potiče, ko ga najviše proizvodi i šta sa njim?

Ova biljka iz porodice mahunarki sadrži kvalitetne proteine. Zrelo zrno boba može se koristiti cijelo, kao varivo ili samljeveno, a brašno se miješa sa pšeničnim i ražanim u određenom procentu za izradu različitih pekarskih proizvoda. U ishrani ljudi koristi se i nedozrelo zrno i cijele mahune, kao boranija. Zrno je pogodno i za konzervisanje. Bob služi za spremanje različitih variva i hranljivih čorbi. U ishrani ljudi koriste se pretežno sorte krupnosjemenog boba.

U narodnoj medicini zrno boba koristi se kao diuretik, sredstvo za iskašljavanje ili kao sredstvo za jačanje.

Koristiti sjeme visoke klijavosti

Za sjetvu treba koristiti zdravo, nezaraženo sjeme ujednačene krupnoće i visoke klijavosti. Prije sjetve tretira se preventivnim fungicidima, po potrebi insekticidima ili repelentima i obavezno inokuliše bakterijama azotofiksatorima – Rhizobium leguminozarum. Sjeme se može tretirati i drugim materijama, na primjer rastvorom kompleksa vitamina B, koji vrlo značajno utiču na povećanje prinosa zrna.

Optimalni uslovi za klijanje i nicanje su temperature 9 do 11 ^oC, te se u našim uslovima proljetna sjetva obavlja do 1. do 10. aprila, a ukoliko su zemljišni uslovi nepovoljni može se produžiti do 15. aprila i duže. Sorte koje su zastupljene su: reina blanca (rana), aquadulce (srednje rana), seviljski, equina, ipro.

Kako obaviti sjetvu?

Bob je usjev širokoredne mašinske sjetve. Ako se gaji radi zrna, sjetva je na međurednom rastojanju 25 cm (sitnosjemeni), 50 cm (konjski) i na 70 cm krupnosjemeni bob za ljudsku ishranu. Rastojanje između sjemena u redu je 12 do 15 cm.

Gustina usjeva varira od 95.000 do 150.000 biljaka po hektaru. Količina sjemena sitnosjemenog i srednjesjemenog boba za ovakvu sjetvu je 80 do 160 kg/ha, a krupnosjemenog 220 do 340 kg/ha. Dubina sjetve je 5 do 10 cm, zavisno od krupnoće sjemena i drugih uslova (vrijeme sjetve, vlažnost i mehanički sastav zemljišta).

Ručna sjetva boba izvodi se na manjim površinama uz prethodno izoravanje plitkih brazdi u koje se sjemena ubacuju na približna odstojanja od 15 cm i u svaku drugu brazdu. Poslije ručne sjetve sjeme se pokriva slojem zemlje debljine oko 10 cm.

Rano proljeće idealno za sjetvu boba

Sjetva boba za biomasu (ishranu domaćih životinja) izvodi se kombinovano sa nekim od žita, na primjer kukuruzom ili sirkom. Količine sjemena pojedinih vrsta određuju se na osnovu njihovog procentualnog učešća u združenoj sjetvi. Na zemljištima suhljeg sjetvenog sloja obavezno je valjanje zemljišta istovremeno sa sjetvom ili poslije sjetve, radi što ujednačenijeg klijanja sjemena i nicanja biljaka.

Prinosi zrna od 3 do 4 t/ha

Ako se gaji na većim površinama i nedozrelo sjeme dalje prerađuje, berba se obavlja jednofazno specijalnim kombajnima za grašak. Zrelo zrno se kombajnira jednofazno univerzalnim kombajnima. Tada donje mahune potamne. Optimalno vrijeme za jednofaznu berbu je kada u sjemenima ima 17 do 21 posto vode (avgust-oktobar).

Prinosi zrelog zrna su 3 do 4 tone po hektaru, dok prinosi nadzemne svježe biomase u povoljnim uslovima iznose 50 do 80 tona po hektaru.

Poslije berbe zrno treba osušiti na vlažnost 10 do 14 posto i čuvati u skladištima za zrnaste proizvode u kojima se obavlja fumigacija radi zaštite od štetočina.