Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pšenica
  • 09.01.2024. 09:00

Već sada pravite plan prihrane pšenice

Za proizvodnju 100 kg zrna i odgovarajuće količine slame pšenica usvoji: 2,0-3,4 kg azota, 1.2-1.85 kg fosfora i 1.5-2,8 kg kalijuma, navodi stručnjak za ratarstvo.

Foto: Depositphotos/pajtica
  • 101
  • 8
  • 0

Za visoke prinose pšenice koji se mogu postići današnjim visokorodnim sortama i dobrom agrotehnikom, potrebno je osigurati dovoljne količine osnovnih biljnih hraniva i to azota, fosfora, kalijuma, navodi stručnjak za ratarstvo Svetlana Zlatarić.

Pšenica se, uglavnom đubri samo sa mineralnim (vještačkim) đubrivima. Pri određivanju količine hranljivih materija za đubrenje uzima se u obzir sljedeće:

  • količina hraniva, potrebnih da bi se ostvario prinos od 100 kg zrna i odgovarajuće količine vegetativne mase (slame);
  • planirani prinos;
  • plodnost zemljišta;
  • predusjev i drugo.

Prihrana ozime pšenice - za veće prinose izbalansirajte hranjiva

Za proizvodnju 100 kg zrna i odgovarajuće količine slame pšenica usvoji: 2,0-3,4 kg azota, 1.2-1.85 kg fosfora i 1.5-2,8 kg kalijuma.

Pazite na predusjev

Predstava o potencijalnoj plodnosti zemljišta dobija se na osnovu agrohemijske analize zemljišta. U našim agroekološkim uslovima količina i odnosi hraniva kolebaju se u širokim granicama.

Ako se pšenica sije nakon kukuruza ili neke druge kulture koja ostavlja veću biljnu masu za njenu razgradnju treba primijeniti određenu količinu azota koja će ubrzati i pospješiti razgradnju organske materije u zemljištu. Za razgradnju 100 kg kukuruzovine treba 0,6 kg azota. Ako to primijenimo na moguću količinu od sedam do 10 t/ha kukuruzovine onda za to treba primijeniti od 42 do 60 kg/ha azota, ističe Zlatarić.

Tu količinu azota treba primijeniti prilikom zaoravanja kukuruzovine i to kroz 100 do 150 kg/ha UREE. Ova količina azota se ne računa u obračun hraniva za pšenicu jer se iskoristi za razgradnju organske mase kukuruzovine, a ako se ne doda može se dogoditi da pšenica pokaže nedostatak azota, jer će azot koji je prije sjetve dodan za ishranu pšenice biti iskorišten za razgradnju kukuruzovine.

Koju pšenicu prvo prihranjujemo i kako UREU primijeniti folijarno?

Kako smo ranije pisali, UREA se može primijeniti i folijarno, i tada je veoma bitno je voditi računa o koncentraciji rastvora. Za prihranu kukuruza rastvor treba da je koncentracije tri do pet posto, odnosno tri do pet kilograma UREE na 100 litara vode ili šest do 10 kg u 200l vode, dok pšenica i trave podnose veću koncentraciju ovog đubriva (max. 20 - 25 posto).

Osnovno đubrenje

Prilikom obavljanja osnovne obrade za pšenicu neophodno je obaviti i osnovno đubrenje mineralnim đubrivima. Dodavanjem njih na dubinu oranja, a to je oko 30 cm, osiguravaju se pšenici dostupna biljna hraniva na dubini na kojoj se razvija najveća masa korijena. Fosfor i kalijum nisu lako pokretljivi u zemljištu, pa ako se dodaju pliće, kao što je to kod tanjiranja, na toj dubini uglavnom i ostaju.

Najprije prihraniti krajem zime, onda pred vlatanje (Foto: Depositphoto/stevanovicigor)

U đubrenju pšenice treba primijeniti: 140 do 200 kg/ha azota, 70 do 130 kg/ha fosfora i 80 do 140 kg/ha kalijuma. Ovim količinama osigurava se dobar prinos pšenice, a zemljište se ne osiromašuje već se osigurava njegova buduća plodnost, naglašava stručnjak.

Cjelokupna količina fosfornih i kalijumovih i oko jedne polovine azotnih đubriva, upotrebi se pod osnovnu obradu. Ostatak azota sluzi za prihranjivanje.

Prihranjivanje u vegetaciji

Pšenica se prihranjuje prvi put krajem februara ili početkom marta. Drugi put pred vlatanje. Ako je u prihranjivanju potrebno unijeti više od 100 kg čistog azota, tada se ta količina dijeli u dva dijela: 70 posto prvi put, a 30 posto drugi put.

Ukoliko u toku vegetacije dođe do sušnog perioda, kada biljka ne može da iskoristi vlagu, koristiti metodu folijarne prihrane. Ona može da se izvede samostalno i to u više navrata ili u kombinaciji sa zaštitom od korova i insekata. Obično se koriste vodotopiva  đubriva do pet kilograma po hektaru sa 200-400 l/ha vode.

U nekim slučajevima pšenica se prihranjuje azotom i u klasanju, jer to utiče na kvalitet (povećanje količine proteina u zrnu), a u vrlo maloj mjeri i na prinos. Ono je opravdano samo ako postoje uslovi za djelovanje azota u to vrijeme i ako se pšenica otkupljuje po kvalitetu, zaključuje savjetodavac za ratarstvo.


Tagovi

Prihrana pšenice UREA Mineralno đubrivo Folijarna prihrana Vodotopiva đubriva Svetlana Zlatarić


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

🚜🚜🚜 Prema podacima od prošle godine, Bosna i Hercegovina ukupno broji 12.212 registrovanih traktora, što je 0,99 posto od ukupnog broja motornih vozila u našoj zemlji. Podaci BIHAMK-a pokazuju da iz godine u godinu raste broj prvi put re... Više [+]