• Sjetva ozimina

Valjanje za bolje nicanje sjemena - na kraju povucite i lanac

Najavljene nadolazeće ljepše dane još uvijek stignete iskoristiti za jesenju sjetvu jer tlo nikako ne bi trebalo ostaviti da prezimi 'golo', preporučuje prof.dr.sc. Bojan Stipešević.

Foto: Renata Prusina
  • 107
  • 13
  • 0

Ovog vikenda kiša je nakratko zaustavila sjetvu ozimih žitarica koja je upravo u punom jeku. Iako se činilo da će biti problema jer je jesen u početku bila prilično suha, zapravo su prošle nedjelje uslovi bili idealni i to ne samo agroklimatski već i kalendarski, obzirom da su sada njeni 'školski' optimalni rokovi.

"Kiša je pala na vrijeme i ovih dana vlaga tla bila je idealna pa ko god je imao sijati 'normalno' zrnene ozimine, trebao je to iskoristiti", komentarisao nam je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, upravo se vraćajući iz sjetve ozimog ječma, dodajući kako, zbog globalnog zagrijavanja, više nije grijeh sijati ni krajem oktobra.

Gledajući u 'petoljetkama', kaže, tzv. datumi silaza, kad temperature zraka napokon padnu ispod 5 stupnjeva, nekad su se događali oko 20. oktobra, a sada u prvoj sedmici novembra pa se bez problema može ići u kasnije sjetve.

Bolje sijati za Crni petak nego za Dan SKOJ-a

"Zbog suma temperatura, optimalni su rokovi pomjereni pa su tako brojni rezultati pokazali da je bolje sijati za "Black Friday" (zadnji petak u novembru) nego za dan SKOJ-a (10. oktobar op.a.). Black Friday je sada naše novo normalno“, duhovito je u korona-slengu oslikao prof. Stipešević podsjećajući kako nikada ne treba sijati sve površine sortom istog vremena dozrijevanja. 

Optimalan rok sjetve: Ozime strnine je bolje sijati malo kasnije nego prerano

"Dobro je pristupati sjetvi kao kladionici. Znaš da 'kuća' uvijek dobija, dakle, klima je uvijek promjenjiva i nastojiš je prevariti. Tako je na osnovu iskustva i ponuđenog sortimenta uvijek dobro koristiti više različitih sorti u tri grupe zrenja. Lično bih išao sa 20 posto vrlo ranih, 60 posto srednjih i to najmanje četiri sorte te 20 posto vrlo kasnih sorti",  pojasnio je svoje viđenje "sjetvene statistike". 

'Normalne' ozimine, pšenicu i ječam, jednostavno je posijati sjetvospremačem u prethodno pripremljeno tlo pri čemu bi, kaže, samo trebalo voditi računa da sjeme nema previše kontakta sa biljnim ostacima prethodnog usjeva. U specijalizovanim, kao što je na primjer no-till sjetva (bez obrade zemlje, op.a.), ulagači su dovoljno jaki da se ona u žetvene ostatke odvija bez problema. Takve sijačice imaju i razgrtače obično postavljene prije rovila ili diskosnih ulagačkih tijela, da bi lakše ušli u tlo.  

Treba voditi računa da sjeme nema previše kontakta sa biljnim ostacima prethodne vrste

"Ako su žitarice sitnozrne, kao što je na primjer 'fakultativna ozima' facelija, neke leguminoze odnosno mahunarke među kojima je grahorica ili pak smjese sitnozrnih usjeva, ona bi se trebala obaviti u što ravnije tlo. Radi se, naime, o plitkoj sjetvi, kod koje je sjetvena posteljica na 1-2 cm dubine pa ako nije odrađena kvalitetna priprema tla, trebalo bi razmišljati i o valjanju prije ove aktivnosti", savjetuje Stipešević navodeći primjenu cambridge pa i ravnog valjka, kako bi se osigurao najbolji kontakt između sjemena i tla i tako poboljšali uslovi za jednolično nicanje. 

Iza valjanja treba povući lanac

Ovdje je možda dobro podsjetiti kako literatura navodi različite izvedbe valjaka, kategorizovanih po, na primjer, težini (lagani 0,5 - 1 kg, srednje teški 1,5 - 2,5 kg i teški 5 - 7 kg mase po dužnom metru), odnosno izvedbi (glatki, hrapavi i člankoviti) ili prema obliku radnih tijela. Tako zvjezdasti valjci imaju promjer 30-60 cm i masu 160-300 kg, a sastoje se od ozubljenih prstenova koji dobro usitnjavaju površinu tla.

Cambridge valjci za intenzivno sitnjenje i rahljenje tla su kombinacija glatkih prstenova i usko nazubljenih zvijezda dok su cross-kill prikladni za teža tla, odnosno teže uslove rada na vrlo suhom i grudastom zemljištu, a čine ih pokretni ozubljeni pločasti kolutovi.

"Valjak ima zadatak izravnati tlo kako bi sijačica mogla obaviti što precizniju sjetvu na tako plitku dubinu. Ova agrotehnička mjera igra veću ulogu kod jarih strnina jer je u proljeće važno zbiti tlo da se uspostavi kapilaritet iz dubine tla do dubine sjetve odnosno do samog zrna i tako mu se osigura dovoljno vlage za klijanje i nicanje", pojašnjava dodajući kako problem vlage za nicanje nije izražen u ovo jesenje vrijeme jer su temperature niže i samim time nema velike evaporacije iz tla pa u jesenjoj sjetvi sitnozrnih usjeva nije veliki problem nedovoljno kompaktno tlo.   

"Dakle, kod jarih žita je valjanje itekako bitno. Ali, valjak nikako ne bi trebao biti zadnja operacija. Ako ništa drugo, iza valjanja treba bar još povući lanac", savjetuje misleći na lake, odnosno lančane drljače koje će zatvoriti brazdu i prekinuti kapilaritet u tlu iznad posijanog zrna. 

Lažna sjetva za forsiranje korova

U ekološkoj pak proizvodnji valjanje je odlično i za provociranje nicanja korova kao tzv. lažna sjetva koja se obavlja dvije nedjelje prije prave jer će se sjemenu korova omogućiti bolji kontakt sa tlom i ono će niknuti. 

"Valjanjem se mogu isforsirati čak i sada pa nakon toga ići sa još jednom predsjetvenom pripremom jer će se radnim tijelima sjetvospremača, u većini slučajevima pačjim nogama, tanjiračom i paker valjkom, ti niknuti korovi uništiti i unijeti u tlo",  pojašnjava ovaj stručnjak dodajući kako se mnogi poljoprivrednici, obzirom na značajnu stavku cijena herbicida, odlučuju ovu mehaničku mjeru kontrole primijeniti i u konvencionalnoj proizvodnji.  

Kad smo već kod zaštite usjeva i globalnih klimatskih promjena, spomenimo kako sve toplije jeseni i zime nose sa sobom i opasnost od većeg napada lisnih vaši na žitaricama, što za posljedicu, obzirom da su ove štetočine vektori virusa, može imati i širenje viroza pa valja biti na oprezu. 

Stiže zima sa brojnim olujama?

"Svaki raniji rok sjetve može sa sobom 'povući' tu opasnost da dođe do vektorskog prijenosa viroza i veće zaraze usjeva, a onda nam je Bog na pomoći u proljeće", kaže prof. Stipešević, zaključujući kako se najavljeni nadolazeći ljepši dani još uvijek stignu iskoristiti za jesenju sjetvu jer tlo nikako ne bi trebalo ostaviti da prezimi 'golo', ali ova tema zaslužuje posebno poglavlje.  


Fotoprilog


Tagovi

Sjetva ozimih usjeva Rokovi sjetve Predsjetvena obrada tla Valjanje Lažna sjetva


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće napreduje. Mrkva nikla, salata posađena, kupus sadimo.