U kakvom su stanju strna žita - vrijeme je za prvu prihranu?

Vremenske prilike koje su pratile kraj prethodne i početak ove godine su svakako imale utjecaj na stanje ozimih strnih žita. Period optimalnih rokova sjetve prethodne godine su karakterisale neobično visoke temperature i suho vrijeme pa se oni za strna žita, zbog navedenih faktora, sve više pomjeraju.

"Strna žita se trenutno nalaze u fazi bokorenja, izuzev vrlo ranih sorti ječma koje su na prelazu iz fenofaze bokorenja ka vrlo ranoj fazi vlatanja. Na njivama se u većoj mjeri primjećuje žućenje usjeva", navodi Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo  u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, istakavši da razlozi mogu biti višestruki.

Ječam osjetljiviji od pšenice

U najvećem broju slučajeva, kako dodaje, u pitanju je golomrazica, spuštanje noćnih temperatura na -4 i -5 ºC i nedovoljno zadržavanje snježnog pokrivača koji bi osigurao zaštitu od niskih temperatura. Najčešće se primjećuje izmrzavanje većih listova što je uslovljeno količinom vode u tkivu biljke.

"Jedan od razloga žućenja listova je svakako i nedostatak mineralne ishrane. Veće i robusnije biljke imaju i veće potrebe za azotnim đubrivima pa na temperaturama višim od 10º C, s bržim i intenzivnijim odvijanjem procesa fotosinteze, prije će se javiti simptomi žućenja", pojašnjava Arapović.

Prema svim navedenim faktorima ječam je osjetljiviji od pšenice, gdje prije svega veliku ulogu ima raniji rok sjetve i fenofaze koje brže protiču u odnosu na pšenicu.

Prva prihrana

Trenutno su strna žita u fazi kada se mogu prvi put prihranjivati. Biljke imaju dobro razvijenu lisnu masu, a temperature bi već naredne sedmice trebale biti povoljne za usvajanje hraniva.

Za ječam je neophodno dodati 100 - 200 kg/ha KAN-a, a za pšenicu 150 - 200 kg/ha KAN-a. Ako se želi veći prinos velika pažnja se mora posvetiti azotnim đubrivima koja moraju biti ravnomjerno raspoređena i prisutna u dovoljnim količinama u svim fazama razvoja biljaka.