Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana usjeva
  • 22.01.2023. 10:30
  • Vranje

Kada krenuti sa prvom prihranom usjeva u januaru?

Relativno visoke temperature ove zime, nikako ne pogoduju ozimim kulturama jer se već na poljima primjećuje bljedilo i neujednačenost usjeva.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 128
  • 7
  • 0

Povećanju broja površina pod pšenicom kumovala je dobra cijena i manji rod proljetnih kultura. Ona koja je zasijana od 20. oktobra, pa do 5. novembra, se trenutno nalazi u boljem stanju, dok su one iz ranijih rokova malo bujne za prezimljavanje.

Relativno visoke temperature ove zime, po riječima savjetodavca za ratarstvo Nade Lazović Đoković, nikako ne pogoduju ozimim kulturama jer se već na poljima primjećuje blijedilo i neujednačenost usjeva, slabo razvijen korijenov sistem kao i nedostatak primijenjenih osnovnih hraniva. Ovako visoke temperature ne utiču dobro na prezimljavanje i dovest će do problema u razvoju i jarovizaciji jer neće steći otpornost na niske temperature koje bi se mogle javiti krajem zime.

Blijedilo i neujednačenost usjeva

"Iznenadni stres uslijed zahlađenja posebno može biti problem kod usjeva sa plitkim korijenom. Najbolja zaštita od pojave hladnih vjetrova i temperatura ispod nule bi bio snježni pokrivač jer u samom biljnom tkivu nema dovoljno hranjivih materija, poput šećera, koje bi doprinijele otpornosti na hladnoću i golomrazicu", kaže Lazović Đoković.

Ako se zakasni sa prihranom "gladovaće" usjevi

Ona naglašava da se u zavisnosti od vremenskih uslova u januaru i februaru, čim se dnevna temperatura vazduha ustali na iznad pet do sedam stepeni, može krenuti sa prvom prihranom kako se ne bi propustio optimalan rok. Ukoliko se preskoči prva prihrana ili kasni uzrokovat će gladovanje usjeva i u startu smanjiti šansu za ostvarenje željenog prinosa.

Prva prihrana se praktikuje sa ciljem da se poboljša bokorenje jer je to najvažnija komponenta prinosa da se stvori što veći broj budućih listova po jedinici površine, dok druga prihrana ima zadatak da stvori što veći broj cvijetova po klasu.

Veoma je važno naglasiti da amonijačni oblik azota ima sposobnost vezanja u koloidne čestice zemljišta što ga čini postojanim u zemljištu i duže biljci na raspolaganju. Optimalna količina azota koju treba usjevima osigurati u prvoj prihrani je 40 do 60 kg po hektaru jer biljke u ovoj fazi razvoja nemaju dovoljno razvijen korijenov sistem za usvajanje većih količina hraniva, a ostatak u drugoj prihrani.

Prva prihrana se praktikuje sa ciljem da se poboljša bokorenje (Foto: G. Nastić)

Okvirna količina koja može zadovoljiti njihove potrebe za azotom u prihrani je 150 do 250 kg po hektaru KAN-a, a zavisi od faze razvoja pšenice, količine padavina i primijenjenih agrotehničkih mjera.

“KAN je mineralno đubrivo koje uz azot sadrži još kalcijum i magnezijum, hraniva koja su vrlo važna za nesmetan rast i razvoj, odnosno za odvijanje fotosinteze, a povećanjem intenziteta fotosinteze povećava se i prinos. Odličan je za kisela zemljišta", ističe naša sagovornica i dodaje da kod njih treba izbjegavati azotno đubrivo UREU koje treba primjenjivati na neutralnim i alkalnim zemljištima.

Tako će se doprinijeti kvalitetu roda ukoliko se primijeni tokom januara kada su niže temperature zato što azot na nešto višim temperaturama isparava relativno brzo zavisno od sunčevog zračenja pa ga zato treba primijeniti kad nije jako sunce.

"UREA ima visok sadržaj azota i visoku topivost u vodi i najbolje je primijeniti zaoravanjem u osnovnom đubrenju zajedno sa NPK formulacijom i prihranjivanjem tokom vegetacije putem lista u obliku rastvora u kasnijim fazama rasta."

Temperatura rastvora jednaka temperaturi vazduha

Po njenim riječima treba obavezno primijeniti preporučenu koncentraciju za određenu fazu razvoja pšenice, a temperatura rastvora treba se prije primjene na usjev izjednačiti sa temperaturom vazduha, dok veličina raspršenih kapljica treba da bude prilagođena primjeni đubriva.

Optimalna količina azota u prvoj prihrani je 40 do 60 kg po hektaru

"Pred klasanje treba primijeniti 200 litara rastvora na hektar Uree u koncentraciji 10 do 15 posto bez izazivanja fitotoksičnosti. To znači da je potrebno rastopiti 20 do 30 kg Uree u 200 litra vode. Priprema se tako što se ovo đubrivo polako uz stalno miješanje sipa u posudu manje zapremine u kojoj se nalazi topla voda.

Kada se u potpunosti istopi ulije se u prskalicu i dopuni sa preostalom potrebnom vodom do 200 litara zapremine zatim se ostavi nekoliko sati da se podigne temperatura rastvora, koja može u početku biti vrlo niska i na zagrijanom listu će izazvati stres za biljku", savjetuje stručnjak i dodaje da se kada se temperatura rastvora podigne obavlja prskanje pšenice i da je najbolje to uraditi predveče ili pri oblačnom vremenu.

Također, poručuje ratarima da nipošto ne izostave ni jednu fazu u ishrani i zaštiti biljaka zato što je jesenju sjetvu pratila neadekvatna primjena agrotehničkih mjera, koja može da ih košta ukupnog prinosa, jer će ova temperaturna kolebanja usloviti pojavu većeg broja korova, insekata i oboljenja.


Tagovi

Prihrana pšenice Nada Lazović Đoković KAN UREA Mineralno đubrivo Nitratni azot Bokorenje pšenice Stanje pšenice


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.