Možemo je sijati gdje zahtijevnije žitarice daju slabe prinose, ali i zob ima svoje potrebe u pogledu kvaliteta zemljišta i snabdjevenosti vodom.
Kako bi osigurali prinos zobi neophodno je da prije sjetve dobro pripremimo parcelu. Zemljište treba da je plodno i da zadovoljni brojne zahtjeve ove kulture.
Za rast i visoke prinose neophodno je da ono bude plodno, mrvičaste strukture, odgovarajuće aeracije i drenaže, ali da ima dobar kapacitet za vodu jer je zob njen veliki potrošač.
Najbolje je uzgajati na parcelama gdje se zemlja redovno obogaćuje stajnjakom ili drugim organskim đubrivima i gdje je u plodored uključena djetelinsko-travna smjesa. Prinos zavisi od kvaliteta zemljišta i količine padavina.
Crvena djetelina: Koje su prednosti i na kakvim tlima je sijati?
Odgovara joj pH reakcija od 5,5 do 6,5, a tolerantna je na nešto veću kiselost do 4,5. Po potrebi se obavlja kalcifikacija. Pored tolerancije na kiselost veliku ulogu igra dostupnost hranjivih elemenata. Za dobar razvoj korijena priprema je ključna, jer traži rahlu i rastresitu strukturu. Obrada treba da obezbijedi održavanje rezervi vode, jer je veliki potrošač.
Kada je u pitanju tip zemljišta najmanje uspjeha u proizvodnji ćete imati na lakim, pjeskovitim sa malom količinom padavina. Prinos i kvalitet zrna se smanjuju. Bolje joj odgovaraju teža zemljišta sa dobro raspoređenim padavinama. Kaže se da tamo gdje uspijeva raž, uspijeva i zob, odnosno tamo gdje ne mogu zahtjevnije žitarice, poput pšenice.
Pogoduje joj jesenja obrada ili što ranija proljetna, jer ima nisku potrebu za toplotom. Klija na 2 do 3ºC, a intenzivno raste na temperaturi od 12ºC. Niže temperature pogoduju boljem ukorjenjavanju. Dubina oranja se kreće od 20 do skoro 30 cm. Na dubinu od 20 cm idemo na zemljištu koje nije zakorovljeno i nema višegodišnjih korova. Tamo gdje je zakorovljenost velika i mnogo je višegodišnjeg korova dubina oranja se kreće od 25 do 28 cm.
U predsjetvenoj pripremi se dodaje startna količina amonijum nitrata, ali to zavisi od hemijske analize zemljišta i koliko svaki proizvođač poznaje svoju parcelu (šta je ranije uzgajano, koliki je bio iznos hraniva). Uobičajeno se na hektar dodaje 60 kg azota, 50 do 60 kg fosfora i kalijuma između 60 i 100 kg.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica