Potražnja za ruskom pšenicom je i dalje velika zbog njene sve veće konkurentnosti. Broj isporuka je rekordan za juli. Crnomorski sporazum o koridoru za žitarice je i dalje upitan
Izvoz ruske pšenice u julu procjenjuje se na 3,7-4,1 miliona tona u odnosu na prosječnih 2,8 mil. t. Izvoz podupiru povoljni tržišni uvjeti i rekordno visoke zalihe pa bi broj isporuka mogao biti također rekordan za ovaj mjesec, predviđa ruska konsultantska kompanija SovEcon.
Prema njihovim podacima od 11. jula količina sklopljenih ugovora o prodaji pšenice skočila je na 4,5 mil. t u odnosu na 2,2 mil. t 7. srpnja i 1,1 milion tona početkom juna.
Potražnja za ruskom je i dalje velika zbog njene sve veće konkurentnosti, ističu u SovEcon-u. Cijena joj je 232,5 USD, odnosno 210,94 eura za tonu, za razliku od one na pariškom Matifu gdje košta 252 USD/t.
Početkom juna zalihe su bile 15,6 mil. t, u usporedbi s 9,7 mil. t prošle godine, procijenio je Rosstat. U SovCeconu komentiraju da bi ruski izvoz mogao predstavljati dodatni pritisak na pad cijena ove žitarice na globalnoj razini.
U međuvremenu, još uvijek nema dogovora o obnovi crnomorskog sporazuma o žitaricama koji traje do 17. jula. Moskva kaže da ne vidi osnove za produženje, a treba napomenuti i da su ruske okupacijske snage u ponedjeljak dronovima napale jednu od luka u Odesi.
U slučaju da zaista ne dođe do produženja, cijene nekih osnovnih namirnica bi mogle porasti, pišu analitičari Reutersa. No, situacija je ipak bolja nego u mjesecima nakon početka rata, u februaru 2022. jer je poboljšano snabdijevanje žitaricama koje umjesto iz Ukrajine dolaze iz drugih zemalja, odnosno Rusije i Brazila.
Cijene pšenice, prema Reutersu, ove su godine pale oko 17 posto, a za kukuruz oko 26 posto.
Za vrijeme trajanja ovog pakta Ukrajina je uspjela izvesti 32,8 mil. t poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,8 mil. t kukuruza i 8,9 mil. t pšenice. Prije rata je izvozila otprilike 25 do 30 mil. t kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, i 16 do 21 mil. t pšenice.
U slučaju da se sporazum ne obnovi, ovaj koridor može funkcionirati i bez Rusije uz veliko "ali". Naime, tada će vjerojatno porasti premije osiguranja od ratnog rizika koje se naplaćuju prilikom uplovljavanja u područje Crnog mora, a već sada koštaju hiljade dolara. Pitanje je i bi li brodovlasnici pristali na takav rizik.
No, treba li uopće Ukrajini ovaj koridor budući da je ove godine posijano manje kukuruza i pšenice, pitaju se. Američko ministarstvo poljoprivrede prognoziralo je da će izvoz kukuruza pasti na 19 mil. t, što je pad u odnosu na 27 miliona iz prethodne sezone i znatno ispod rekordnih 30,3 mil. isporučenih u sezoni 2018./19., kada je činio 17% globalne trgovine.
Očekuje se da će izvoz pšenice pasti na 10,5 mil. t (u prethodnoj sezoni 16 mil., a 21 milijun u 2019./20., odnosno 11% svjetske trgovine).
Rekordno visoka globalna proizvodnja žitarica - pokazuju prognoze
Izvoz kopnenim putem preko EU zemalja je problematičan i zbog logističkih problema, ali i zato jer se očekuje veća žetva u istočnoj Evropi zbog čega bi luke poput rumunjske Constante mogle imati problema s količinama, zagušenjem i kašnjenjem u isporuci. A tu je i animozitet nekih EU zemalja prema ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima.
Tagovi
Autorica