Rokovi sjetve uljane repice se pomiču na kraj septembra?

"Optimalni rokovi iz literature su pregaženi klimatskim promjenama, to je svima očito. Dakle, ne treba čitati rokove, nego iskljuviti zašto su se preporučivali kao takvi", komentira prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih nauka Osijek datum sjetve uljane repice, a koja se preporučuje krajem avgusta i početkom septembra. 

Zemlja je suha, temperature i dalje ljetne, a promjena vremena nije na vidiku niti idućih deset dana. 

Pomaknuti rokove na kraj septembra

Stipešević kaže kako je za uljanu repicu bitno da proklije i razvije rozetu prije zime, barem 6-8 parova pravih listova, kako bi bila spremna za hladno razdoblje. Dakle u toj fazi mora biti prije temperaturnog praga od 5°C. 

"Rokovi se mogu pomaknuti prema kraju septembra ukoliko je temperatura visoka, a jeste", savjetuje ovaj stručnjak. 

Ističe kako je za optimalan predzimski razvoj ozime uljane repice potrebno voditi računa o nekoliko faktora. Gustoća treba biti od 30 do 40 biljaka/m² kod hibrida i od 40 do 60 biljaka/m² kod sorti, a da pojedinačne vitalne biljke moraju imati 8-10 razvijenih listova kao i snažno razvijen korijenov sistem biljke, veći od 8 mm promjera vrata korijena dok bi dužina korijena trebala biti veća od 20 cm. Podsjeća da bi uljana repica trebala prijeći u stadij razvitka rozete tokom zime i ne prelaziti dužinu izdanaka od 2 cm. 

Vlaga u tlu 

Kao i bilo kojoj kupusnjači, i uljanoj repici treba dosta vlage za pokretanje klijanja, a što se može osigurati u normalnim uvjetima konzervacijskom obradom tla nakon pretkulture, odnosno ostavljanjem malča i žetvenih ostataka na površini, i/ili plitkom obradom, prašenje strnjaka i sl.. 

Na šta paziti kod sjetve uljane repice?

"Dakle, lopatu u ruke i par štih-probi da se utvrdi da li ima vode u zoni klijanja, a to je do 10 cm dubine tla. Ako je suho kao ove godine, onda bolje pratiti prognozu i probati sijati dan-dva prije kiše, te svakako ići na dublju sjetvu do 3-4 cm, čak i do 5 cm", kaže Stipešević upozorivši na moguću zamku. 

Naime, ako padne kiše toliko da sjeme krene, a poslije nema vode, opet nastaje problem za kojega nema rješenja.  

"Bolje je i kasniti s rokom sjetve i dočekati kiše, za klijanje, nicanje i početni rast nego ići 'po kalendaru' i sjeme posijati prerano, jer onda može biti problem da korovi iznad sjemena krenu na vlagu od rose i zakorove zasijanu površinu prije nego repica krene u nicanje", zaključuje Stipešević.