Na šta paziti kod sjetve uljane repice?

Sjetva uljane repice uskoro će početi, a interesovanje za ovom kulturom sve je veće. Razlog tome je što uljana repica daje dobar prinos sa relativno stabilnom cijenom. Štetočine koje su problem u gajenju i od najvećeg ekonomskog značaja su ozima sovica, repičin sjajnik, repičina lisna osa, uši i kupusni buhači.

Uljana repica (Brassica napus ssp. oleifera DC) se gaji radi sjemena koje sadrži 40 do 49 posto ulja i 18 do 25 posto bjelančevina. Ulje se upotrebljava za ishranu rafinirano i u tehničke svrhe - u industriji sapuna, boja, tekstila, kože, u štamparstvu i kao dodatak mazivima. U posljednje vrijeme služi za proizvodnju biodizela ili za dodavanje pogonskim gorivima (dizelu).

Uljane pogače i sačma, koje ostaju nakon ekstrakcije ulja, sadrže u prosjeku oko 28 posto sirovih, odnosno 23 posto probavljivih proteina, oko osam posto sirove masti, 0,9 posto sirovih vlakana, 22 posto BEM - bezazotnih ekstraktivnih materija (ugljenih hidrata) i vrlo su cijenjena koncentrovana krmiva.

Sortimenti uljane repice

Repica daje najraniju proljetnu i najkasniju jesenju zelenu stočnu krmu. Zato je uključena u sistem zelenog konvejera. Korisna je medonosna biljka, kao najranija pčelinja paša, jer daje do oko 50 kg/ha meda.

Sortiment uljane repice:

• Jasna ("OO"), Zorica ("OO"), Branka ("OO"), Zlatna ("OO"), Jovana ("OO"), Banaćanka ("OO"), Slavica ("OO"), Kata ("OO"), Nena ("O"), Mira (jara sorta, vegetacije 112 dana);
• Hibridi: Turan,Traviata, Triangle, Frodo, Milena, Remy; Hybrirock, Gordon, Factor;
• W 10, W 14;
• Ontario, Ladoga.

Najbolji predusjevi

Ova biljka ne podnosi monokulturu. Na isto zemljište vraća se kad prođu tri do četiri godine. Kao najbolji predusjevi za ozime forme smatraju se ranostasne okopavine - npr. rani krompir, jednogodišnje mahunarke, ozima žita i crvena djetelina. Odličan je predusjev za većinu biljaka, naročito za ozimu pšenicu. Parcele koje su zakorovljene gorušicom nisu pogodne za gajenje ove kulture.

Zavisno od predusjeva zaoravaju se biljni ostaci na 10 - 15 cm dubine. Krajem avgusta oremo na 30 cm dubine. Odmah poslije oranja ide predsjetvena priprema sjetvospremačem ili pak zemljište iskultiviramo, pa podrljamo. Sa oranjem u toku ljeta, u zavisnosti od predusjeva (zrnene mahunarke, crvena djetelina) obavlja se zaoravanje ostataka ranije četiri do pet sedmica.

Posebnu pažnju treba obratiti u pripremi za sjetvu, jer je sjeme uljane repice sitno i površina zemljišta mora da bude dobro poravnata i isitnjena. Treba izbjegavati sjetvu u svježe poorano i pripremljeno zemljište, jer su nicanje i raspored biljaka u redu neujednačeni.

Đubrenje uz analizu zemljišta

Najsigurnije, najtačnije i najracionalnije đubrenje odredit ćemo ako obavimo analizu zemljišta. Za prinos od 3,5 t/ha zrna potrebno je osigurati: azot 135 - 160 kg, P2O5 (Fosfor(V)-oksid) 80 - 120 kg i K2O (kalijum oksid) 150 do 180 kg.

U osnovnoj obradi - oranju treba obezbijediti 350 kg/ha NPK 8:16:24, pred sjetvu unijeti 300 kg/ha NPK 8:16:24 + 100 kg KAN-a, a prihrana je krajem februara sa 200 kg/ha KAN-a.

Stajsko đubrivo unosi se u zemljište pod duboko oranje u količini 30 do 40 t/ha. Naročito je značajno za zemljišta koja oskudijevaju u organskim materijama. U tom slučaju treba smanjiti količine NPK mineralnih đubriva. Prema dosadašnjim iskustvima na plodnijim zemljištima, za postizanje visokih prinosa sjemena potrebno je unijeti sljedeće količine NPK hraniva: azota (N) 80 - 120 kg/ha, fosfora (P2O5) 60 do 80 kg/ha i kalijuma (K2O) 60 - 100 kg/ha.

Na siromašnim zemljištima, u cilju povećanja prirodne plodnosti, treba da se zaore sa osnovnom obradom 20 do 25 t/ha zgorjelog stajnjaka. Optimalni rok za prihranu usjeva azotom je u proljeće, odnosno pred početak formiranja cvijetnih stabala.

Kada je vrijeme za sjetvu?

Sjetva ozime kupusne uljane repice je inače počinjala krajem avgusta, početkom septembra i trebalo ju je završiti do 15. septembra, ali s obzirom na sušu rokovi će se pomicati.

Dubina sjetve je 1,5 - 2,5 cm. Gustina sjetve za hibride je 500.000 - 550.000, a za sorte 700.000 - 750.000 biljaka/ha. Obavlja se na razmak između redova 20 - 30 cm jer se najčešće sije žitnim sijačicama, uz zatvaranje svakog drugog ulagača sjemena, pri čemu je najčešće međuredno rastojanje 25 cm. Za sjetvu je potrebno 2,5 - 5,0 kg/ha sjemena, već prema rastojanju između redova i u redu.

Uljana repica za zelenu masu se sije uskoredo na 12 - 16 cm razmaka. Norma je 18 - 20 kg/ha sjemena. Količina sjemena zavisi od načina sjetve i preciznosti sijačicama kojima se ova izvodi. Poslije sjetve ili istovremeno, zemljište treba povaljati lakim valjcima, a ukoliko je potrebno i zaliti orošavanjem.

Obavezna je i zaštita protiv korova. Zaštita protiv štetočina počinje u septembru i oktobru mjesecu, a završava se u martu i aprilu.

Šta nakon sjetve?

Poslije sjetve sjeme treba pokriti, drljanjem lakim drljačama i valjanjem površine u sušnim jesenima. Valjanje se obavlja glatkim valjcima. Valjak ne treba koristiti na vlažnim zemljištima. Pokorica se prije nicanja razbija drljanjem lakšim drljačama ili valjanjem rebrastim valjcima poprijeko na smijer redova.

Bliži se sjetva uljane repice - na što treba da pazite?

Prorjeđivanje biljaka se obavlja u proljeće prije porasta biljaka u stablo. Najveći efekat je u vrijeme kada biljke obrazuju šest listova. Prorjeđivanjem se biljke ostavljaju u redu, u zavisnosti od namjene proizvodnje, najčešće na 10 cm jedna od druge. Prihranjivanje azotom, naveo sam, je u početnom proljetnom porastu (obično druga ili treća dekada februara).

Žetva u junu

Uljana repica za sjeme sazrijeva početkom druge dekade juna, eventualno polovinom juna. Zreli plodovi (ljuske) dobijaju žutu boju, a sjeme crvenkastu. Plodovi još nisu počeli da pucaju. Stabla imaju zelenožutu boju, a listovi su pretežno osušeni. Početak berbe veoma zavisi od agroekoloških uslova.

Direktnu žetvu univerzalnim žitnim kombajnima obaviti kada je vlažnost zrna 13 - 15 posto. Vitlo mora imati mali broj obrtaja kako ne bi suviše udaralo po biljkama. Često je potrebno čelične prste skinuti. Sita bi trebala biti od 3,2 mm ili 5 mm, ali može se raditi i sitima za pšenicu. Novi kombajni imaju samopodesivo sito. Vjetar ventilatora smanjiti, tj. treba ga regulisati tokom žetve u zavisnosti od vlažnosti usjeva. Broj okretaja bubnja treba da je što moguće manji - ispod 500 obrtaja/minuti, a zazor između bubnja i podbubnja smanjiti na 8 do 16 mm. Osušeno sjeme (prirodno ili vještački), sa udjelom vlage 8 posto odlažemo u promajne i hladne magacine.

Očekivani prinos sjemena uljane repice kreće se od 2,5 do 3,5 t/ha, ili veći, u zavisnosti od adekvatne primjene agrotehnike i agroekoloških uslova.

Uljana repica za zelenu hranu, silažu i zelenišno đubrenje dospijeva najčešće od 12. do 15., pa sve do 20. aprila (početak - puno cvjetanje). Kosi se kosačicama na 8 cm iznad zemlje da bi se usjev obnovio za ponovnu kosidbu. Moguće je i korištenje silokombajna, koji pokošenu biomasu sjeckaju na željenu dužinu. Dnevno se kosi onoliko biomase koliko je potrebno za dnevnu potrošnju. Krmna repica može da se iskorištava i ispašom. Prosječni prinosi sjemena su 2,5 do 3,0 t/ha, a zelene mase od 30 pa do 60 t/ha.