• Promet žitarica

Prošle godine smo uvezli oko 208 miliona KM žita, najviše iz Mađarske

Skoro cjelokupan izvoz pšenice i suražice ostvaren je na hrvatskom i turskom tržištu, a kukuruz se pored pomenutih zemalja, izvozio još i u Srbiju. 

Foto: Depositphotos/alfribeiro
  • 99
  • 20
  • 0

U toku prošle godine naša zemlja izvezla je žitarica u vrijednosti od 18.2 miliona KM, što je prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, za 63,4 odsto više nego u prethodnoj godini, Kada je riječ o uvozu, realizovana je vrijednost od skoro 208 miliona KM i on je veći za 0,8 procenata nego u 2019. 

Što se tiče pokrivenosti uvoza izvozom, ovaj parametar je u 2020. iznosio 8,7 odsto, a godinu prije, 5,4 procenata. 

"Po vrijednosti, rast izvoza zabilježen je kod pšenice i suražice, što se povezuje sa izvozom za Hrvatsku i Tursku, ipak sa druge strane, bilo je i povećanje uvoza od 2,3 odsto, a vrijednosno je taj uvoz iznosio više od 124 miliona KM", navode iz Komore, a prenosi Srna. Ističu da je povećanje izvoza u 2020. godini evidentirano kod kukuruza i to skoro za 50 odsto.

Kukuruz se najviše uvozio iz Srbije i Hrvatske

Kada je riječ o uvozu u prošloj godini, trend rast bilježio se kod riže, za 16.4 odsto više u poređenju sa onom prethodnom. Skoro cjelokupan izvoz pšenice i suražice ostvaren je na hrvatskom i turskom tržištu, a kukuruz se pored pomenutih zemalja, izvozio još i u Srbiju. 

Bosna i Hercegovina je navedene žitarice najviše uvozila iz Mađarske, pri čemu je njegova vrijednost iznosila više od 68 miliona KM. Realizovani uvoz iz Hrvatske iznosio je 29 miliona KM dok je iz Srbije bio veći od 25 miliona KM. Kada je riječ o kukuruzu, on je uglavnom dolazio iz susjedne Srbije, odakle je ove žitarice uvezeno u vrijednosti od 52,2 miliona KM i dijelom iz Hrvatske, odnosno, u iznosu od 10,4 miliona KM.

Ove godine urod kukuruza ide i do 11 t/ha, stručnjaci se slažu da je ovo bila dobra godina

Podsjetimo, karakteristično za prošlu godinu, u odnosnu na 2019. kada je u pitanju ovaj usjev, je to što je bilo više vlage za vrijeme sjetve za hibride iz FAO grupe zrenja 300 i 400, a koji se najviše uzgajaju na našim parcelama, podjednako zastupljeni kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH. Kada je riječ o štetočinama i bolestima koje su napadale kukuruz, bilo je pojave fuzariuma na klipu, kao i štetnih insekata poput kukuruznog plamenca, stjenica i kukuruzne zlatice, ali ne u značajnoj mjeri.


Tagovi

Uvoz žita Izvoz žita Vrijednost uvoza Uvoz kukuruza Uvoz pšenice Uvoz riže


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće raste. Uskoro presađivanje na otvoreno polje. Ne smeta mu ni kiša ni hladnoća.