Prekomjerna kupovina ugrožava zalihe pšenice - šta ako Srbija zabrani izvoz, kao Mađarska?

Zalihe pšenice u Bosni i Hercegovini su dovoljne da zadovolje potrebe stanovništva do naredne žetve. U silosima Republike Srpske trenutno je uskladišteno 23.000 tona. Federacija je ove godine, umjesto dosadašnja dva, budžetom planirala 20 miliona KM za robne rezerve.

Lani je naša zemlja uvezla pšenice i suražica u vrijednosti od 128.056.369 maraka. Najviše žitarica se uveze iz Srbije, uključujući ječam, zob, kukuruz i druge, riječ je o vrijednosti od 98,8 miliona KM. Druga na listi uvoznih tržišta je Mađarska koja je već zabranila izvoz pšenice.

Pitanje je šta će biti ako isto urade i naši istočni susjedi, kako je to najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima ove sedmice će srbijanska vlada donijeti takvu odluku te će samo uz njenu dozvolu biti moguć izvoz pšenice.

U kontaktu s dobavljačima

Mlin-Majić je jedan od najvećih proizvođača brašna u našoj zemlji s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 300 tona dnevno. Vlasnici ove kompanije, Ivica i Ilija Majić, kažu kako je trenutno pojačana potražnja na domaćem tržištu.

"Naišli smo na jednu pojačanu potražnju za brašnom kroz koju smo prošli prije dvije godine u vrijeme pandemije. Sve je isto. Ja ovo nazivam ‘već viđeno’. Nakon mjesec-dva, nakon što se napune skladišta, kuće i podrumi, onda sve stane i onda shvatimo koliko je sve to bilo bez potrebe, bez ikakvog razloga. Ako bi išao nekakav normalan tempo proizvodnje mi imamo pšenice do nove žetve", kazao je direktor Ivica Majić.

Međutim, ako potražnja za brašnom bude pojačana kao što je ovaj mjesec, prema riječima Majća, u kontaktu su s dobavljačima pšenice iz drugih zemalja. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić je, kako tvrdi, dobio uvjerenja od predstavnika mlinarske industrije da su količine koje posjeduju mlinovi u Odžaku dostatni do nove žetve.

Građani iz (ne)opravdanog straha gomilaju zalihe - poskupilo brašno

"Na posljednjoj sjednici, Vlada FBiH je zadužila Federalnu direkciju robnih rezervi da pripremi odluku kojom bi svakom poljoprivrednom proizvođaču dodijelili 50 litara goriva po hektaru obradive površine. Budžet za poljoprivredu povećan je za 19 miliona KM u odnosu na prošlu godinu s ciljem veće podrške poljoprivrednim proizvođačima", kazao je Dedić.

Poticaji na čekanju

Ipak, operativnost programa novčanih podrški i dinamika isplate sredstava ovisi od budžeta FBiH za 2022. godinu koji još nije usvojen.

"Uz podrške koje smo osigurali s federalnog nivoa, a koje su prošle godine iznosile 590 KM po hektaru za svakog proizvođača pšenice i druge vrste podrški kojima ćemo dodatno pomoći poljoprivrednicima u ovoj godini, očekujemo da proizvodnja pšenice u našoj zemlji bude još i veća", kazao je Dedić.

Domaće kompanije "Klas", "Majić", "Nezić" i druge imaju kapacitete da mogu preraditi dovoljne količine pšenice i ponuditi na domaćem tržištu visokokvalitetno brašno koje zadovoljava potrebe bh. građana tako da nema mjesta panici i stvaranju nepotrebnih zaliha, saopćeno je iz ministarstva.