Odgovori na izazove u proizvodnji soje: Genomska selekcija i zakoni

Kao kultura koja sve više zaokuplja pažnju svjetskoj ekonomiji, proizvodnju soje prate i izazovi. Prema FAO-u, to je ograničeno iskorištenje obradivih površina, ispošćena zemlja, uzgoj monokultura i zagađenje pesticidima - naročito u proizvodnji GMO uljarice.

Kako bi se stvorila sjemena, odnosno sorte otporne na sušu, štetočine i negativne uticaje klimatskih promjena, naučnici kroz genomsku selekciju prate promjene koje će odgovoriti izazovima. S druge strane, teži se Non-GMO proizvodnji, kako je uočeno da se takvo tržište razvija. Zato su rađene studije koje prate produkciju sjemena, namijenjenu isključivo za organsku proizvodnju.

"Sistem mora da se promijeni"

Međutim, kako su istakli govornici na Svjetskoj istraživačkoj konferenciji o soji, sesiji o Evropskoj soji, postoji nepovjerenje u moderne poljoprivredne prakse.

"Zato sistem mora da se promijeni", poručuje Rud Tijsens (Ruud Tijssens) ispred "Agrofirm Group B.V".

Kako je ranije rekao direktor Odjeljenja za proizvodnju i zaštitu bilja pri FAO-u Đinguan Ša, strategija promjena treba da se temelji na efikasnijem korištenje vode i đubriva, promociji novih tehnologija, naročito u sektoru alternativa mineralnim đubrivima, edukaciji farmera u takozvanoj Školi poljoprivrednih usjeva (op.a) – Farmer Field Schools (FFS), pomenuta proizvodnja otpornih sorti i uspostavljanje strategija koja će urediti standarde u proizvodnji, mehanizme i finansijsku podršku.

Izvoz srpskih sorti od Kanade do Kazahstana

Što se tiče strategije EU, radit će se na zakonskim regulativama o deforestaciji i Non-GMO certifikatima. Srbija trenutno jedina zemlja u Evropi koja je samodovoljna u proizvodnji soje - i to nemodifikovane.

"Trenutno imamo 381 sortu, od toga u Hrvatskoj je priznato osam, a u BiH 92. Ja sam jako ponosan što smo uspeli da prodamo soju Kanađanima, što je veliko dostignuće", otkrio je za Agroklub Jegor Miladinović sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtastvo koji je koorganizator  Svjetske konferencije i istakao da se trude da što više izvezu u Rumuniju.

Ja sam više tradicionalni oplemenjivač, jer soju razvijate u polju, a ne u laboratoriji, ali radimo na brzini razvijanja, kaže Miladinović

"Naše sorte imaju visok prinos, i nisu samo dobro prilagođene našim uslovima u regionu, već imaju i izuzetnu adaptabilnost na uslove iz spoljašnje sredine. Dakle od Kanade do Kazahstana."

Šta su alternative?

Tijsens predlaže smanjenje stočarske proizvodnje u Evropi, i povećanje proteinske, te se postavlja pitanje, kako će izgledati tranzicija stočara u bliskoj budućnosti?

"Moramo da učinimo ovu uljaricu privlačnom za uzgajanje - višom cijenom, da farmer ne nalazi veću isplativost u uzgoju pšenice, na primjer", predložio je Tijsens.

Naročito, što potrošači traže hranu koja nije stvorena u uslovima koji uništavaju životnu sredinu ili su u suprotnosti sa pravima životinja. U tom slijedu, slušaoci su postavljali pitanja na predavanju o "Budućnosti soje" od toga koje su sve alternative mesu, koliko se zapravo upotrebi namirnica da bi se napravila zamjena od soje sa ukusom mesa, koliko su ti proizvodi cjenovno pristupačni, do toga kako tofu učiniti ukusnijim?

Iz FAO-a poručuju da će postojati sloboda izbora za potrošače, a da pritom bezbjednost hrane bude zagarantovana.