Šteta može biti i do 40 posto roda ako se dopusti da biljka strada. Šta savjetuju stručnjaci?
"Puno je onih koji su pogriješili u zaštiti pa se sada tješe da pojava žute hrđe i nije tako strašna", otvoreno nam kaže mr.sc. Ivica Barić, dipl.ing.agr. iz kompanije AgroChem Maks komentirajući pojavu bolesti pšenice koja je zahvatila hrvatska polja.
Ističe da je trenutno intezitet zaraze jak te da je zahvatila pšenice do zastavice što direktno ugrožava konačni rod. "Ukoliko se zaraza ne uspije zaustaviti, ove godine se može očekivati loša žetva s nižim rodom, odnosno prinosom po hektaru."
Naime, žuta ili crtičava hrđa (Puccinia striifrormis), pojašnjava nam dr.sc. Valentina Španić, oplemenjivač pšenice s Poljoprivrednog instituta u Osijeku, uzrokuje bolest ove žitarice koja je učestala u mnogim dijelovima svijeta, a ponegdje se u jačem intenzitetu pojavljuje nakon blage zime te vlažnog i toplog proljeća, kao što su to bili uvjeti ove godine.
"Sušniji uvjeti i temperature iznad 20˚C će zaustaviti razvoj bolesti. No, kod ovakvog nestabilnog vremena teško je prognozirati hoće li se to dogoditi u ovom slučaju", kaže Španić.
"Prvi simptomi su se pojavili prije dva mjeseca u Baranji, a sada su zahvaćena sva područja, nema županije na kojoj nije prisutna. Treba napomenuti da ju vjetar nosi 10 kilometara dalje. Tako da su njoj izložena i polja na kojoj je prva zaštita kvalitetno napravljena", upozorava Barić dodavši da ova bolest nije nepoznata, ali ni bezazlena.
Naime, zadnji jači napad žute hrđe Hrvatska je imala prije otprilike devet godina kada se u Evropi pojavio patotip žute hrđe nazvan WA (eng. Warrior). "Na poljima je tada identificiran Warrior (-) patotip te se na Poljoprivrednom institutu Osijek vodilo računa o selekciji materijala otpornijem na njega. No, hrđe se odlikuju velikom varijabilnošću pa je vrlo moguć i razvoj novog patotipa koji smanjuje otpornost", komentira Španić uz napomenu da će se tek utvrditi o kojem patotipu odnosno rasi žute hrđe koja se pojavila ove godine je riječ.
Barić dodaje da je kod posljednjeg jačeg napada, kada je proljeće također bilo vlažno te se vrijeme dugo nije stabiliziralo zabilježen jako loš urod. "Mnogi su rano proljetos mislili kako se neće raširiti. No, sada su mnoga polja pšenice žuta, smeđa, kao pred zriobu. Ona zahvata zastavicu zbog čega je smanjena fotosinteza, a znamo što se onda događa s biljkom."
S obzirom da se najavljuje daljnje loše vrijeme bez dugoročnije stabilizacije temperatura, za pretpostaviti je i očekivati daljnji razvoj bolesti i na polja koja su sačuvana.
Da situacija bude lošija, pojavile su se i lisne uši koje su vektori bolesti. "One imaju i nekoliko ciklusa reprodukcije te povećavaju pritisak zaraze u poljima tako da je to još jedan dodatni izazov. Rast temperature će spriječiti daljnji razvoj žute hrđe i smanjiti njenu pojavu, ali će je insekti dalje prenositi", ne baš najbolje prognoze daje Barić koji savjetuje fungicidnu zaštitu i suzbijanje insekata.
"Kvalitetan odabir bi bili fungicidi koji su sistemici, trizola i njihove kombinacije. Djelotvornost istih je puno jača i sigurnija s obzirom na padavine koje umanjuju djelotvornost drugih molekula", Barićeva je preporuka uz napomenu da se zaštita mora napraviti te da se troškovi ne mogu izbjeći ako se želi dobiti prinos i to bez obzira na moguće zbijanje zemlje prilikom ulaska u mokro polje jer, kako komentira, zbijanje tla je trenutno najmanji problem. "Šteta može biti i do 40 posto roda ako se dopusti da biljka strada."
Španić dodaje da ukoliko su proizvođači izvršili dvije zaštite, u vlatanju te kada se pojavio list zastavičar, žuta hrđa nije trebala poprimiti veću prisutnost, a pogotovo kod onih genotipova gdje je već prisutna genetska otpornost te time ne bi trebalo biti većih šteta.
"Moglo se dogoditi da sorta ima određenu otpornost te su simptomi postali vidljivi pojavom lista zastavičara, ali pravovremena zaštita fungicidom je trebala zaustaviti napad."
No, ukoliko je do infekcije došlo, biljka da bi se zaštitila na mjestu infekcije odgovora hipesenzitivnom reakcijom u vidu hloroze pa listovi poprimaju i žutu boju.
"Kako će primijenjeni fungicid osigurati zaštitu biljci dvije do tri sedmice, nakon zaštite lista zastavičara, svakako bi trebalo zaštiti pšenicu u cvatnji. To je posebno važno kod žute hrđe jer ona se osim na listu dodatno pojavljuje i na osju i unutar pljevica", zaključuje Španić.
Tagovi
Autorica
