Kako izgleda stabljika crnog suncokreta i kako se gaji ova biljka?
Iako suncokret nije najpopularna biljka u BiH, uzgaja se na tek oko 1.500 hektara, ratari bi mogli da razmisle o crnom suncokretu koji uspijeva na našim prostorima. Poslije korone pojedini voćari odlučili su se da iskrče stare zasade voća i posiju ovu kulturu jer se ulje, koje se dobija iz sjemenki, na tržištu može prodati po povoljnim cijenama. To je jedan od razloga zašto površine pod suncokretom postepeno rastu.
Inače, velikih razlika između crnog i ostalih suncokreta koji se uzgajaju na našim oranicama nema. Stabljika je visoka i čvrsta pošto ima dobro razgranat korijen koji je snažan i daje stabilnost biljci.
Naraste i više od dva metra visine, naročito ako ima dovoljno vode. U početku stabljika je nježna, a kasnije prečnik može da naraste i do šest centimetara. Listovi su veliki, srcolikog izgleda dok se stablo završava sa cvjetnom glavicom na kojoj su cvjetovi, u kojima se nakon oplodnje formirane sjemenke. Glavica je okružena narandžastim laticama koje biljci daju vatren izgled.
Stabljika crnog suncokreta prekrivena je grubim dlačicama koje sprječavaju gubitak vode. Podstiče razvoj korisnih organizama u zemljištu i rahli tlo. Što se tiče zemljišta, crni suncokret nije pretjerano zahtjevan, iako voli tla bogata hranjljivim materijama, naročito azotom i fosforom. Zbog snažnog i dubokog korijenovog sistema dobro koristi kalijum iz zemljišta, a poprilično je otporan i na jake vjetrove koji su u ovoj godini bili naročito izraženi.
Ako se gaji u baštama, kao pojedinačne biljke na obodima bašti, dovoljno je da se rastrese stajsko gnojivo, bilo zreli stajnjak ili peletirano stajsko gnojivo, a biljka dobro reaguje i na kompost od šampinjona. Listovi i stabljike mogu da se koriste za ishranu stoke, najčešće kao silaža.
Za normalan rast i razvoj zahtjeva temperature između 20 i 25 stepeni, a ako više od 25 stepeni, smanjuje se procenat ulja u crnim sjemenkama koje imaju visoku energetsku vrijednost. Sjemenke sazrijevaju u drugoj polovini septembra. Takođe, crni suncokret spada u medonosne biljke koje posjećuju insekti oprašivači.
U suštini, visoke temperature u doba cvjetanja mogu da redukuju prinos, ali dobra opskrbljenost zemljišta hranljivim materijama i vodom, mogu da ublaže negativne efekte visokih temperatura. Prinosi mogu da iznose i do tri tone po hektaru.
Sjemenke suncokreta sadrže dosta kalcijuma, bakra, magnezijuma, vitamina B i E, linolne kiseline,a dobre su i za reumu, artritis, astmu. Što se tiče bolesti, poprilično je otporan na crnu pjegavost, dok nije tolerantan na plamenjaču. Ipak, ova bolest ne utiče mnogo na prinos.
Fotoprilog
Tagovi
Autor