Kako osigurati ravnomjerno nicanje kukuruza?

Na zemljištima koja su kvalitetno poorana u optimalnom jesenjem periodu i dobro izmrzla tokom zimskog perioda, predsjetvena obrada izvodi se kada je površina zemljišta optimalno vlažna i omogućava nesmetano kretanje mehanizacije po površini. To nije slučaj sa našim ratarima koji predsjetvenu obradu za kukuruz (Zea mays L.) obavljaju i kada je suho zemljište.

Ukoliko je zemljište dovoljno vlažno, vremenski, obrada je početkom aprila, odnosno nekoliko dana prije sjetve da bi se zemljište prirodno sleglo i plitki površinski sloj prosušio i zagrijao. Najbolje je predsjetvenu obradu izvesti jednim prohodom poljoprivredne mehanizacije. Mašine kojima se izvodi su agregati sa više radnih tijela, odnosno sjetvospremači.

Predsjetvena priprema je važna

Na zemljištima na kojima je osnovna obrada izvedena van optimalnog roka (krajem zime ili u proljeće), pa površinski sloj zemljišta nije dovoljno izmrzao, što je slučaj u ovoj godini, neophodno je prije predsjetvene pripreme površinu dopunski obraditi lakim tanjiračama, drljačama ili rotofrezama, a zatim pristupiti finoj obradi sjetvospremačima.

Kukuruz i grah na jednom polju: Koje su prednosti i mane ove kombinacije?

Dubina fine predsjetvene pripreme je osam do deset centimetara. Ukoliko se sve ovo nije ispoštovalo, može se gajiti kao naknadni ili postrni usjev (sjetva u maju ili krajem juna). Ako je zemljište suho, radi ravnomjernog nicanja, trebalo bi površinu dobro zaliti, a poslije nekoliko dana obaviti predsjetvenu pripremu, što naši farmeri rijetko rade.

Samo zdravo hibridno sjeme

Kvalitet sjemenskog materijala ima važnu ulogu u nicanju, tako da za sjetvu treba koristiti fiziološki zrelo i zdravo hibridno sjeme klijavosti iznad 90 posto (druga sjemenska klasa), odnosno iznad 95 posto (prva sjemenska klasa). Voditi računa da u sjemenu bude najviše jedan posto mehaničkih nečistoća, vlažnost do 15 posto, bez primjesa oboljelih sjemena i sjemena drugih biljaka.

Sjeme kukuruza treba da je ujednačeno po krupnoći i obliku - kalibrirano. Dorađivači pri doradi sjemena treba da odbacuju najsitnija vršna sjemena koja su obično napadnuta patogenim gljivama ili su na neki drugi način oštećena. Kao takva mogu biti uzrok neravnomjernog nicanja ili nenicanja biljaka. Treba da koriste sjemena iz središnjeg dijela klipa, jer su se razvijala u najpovoljnijim uslovima, pa su ujednačena po obliku i krupnoći, te je i nicanje biljaka uspješnije u lošijim zemljišno-klimatskim uslovima.

Prije sjetve, sjemena se obavezno dezinfikuju protiv patogenih gljiva, radi ravnomjernog nicanja i sprječavanja pojave bolesti na tek poniklim biljčicam. Ukoliko je ona izostavljena, nicanje može biti prorijeđeno ili skroz izostati. 

Pored dezinfekcije, sjeme treba zaštititi insekticidima (dezinsekcija) sa ciljem da mlade, tek iznikle biljke ne unište zemljišne štetočine (žičnjaci, grčice, podgrizujuće sovice), koje mogu biti uzrok nenicanja ili neravnomjernog nicanja.

Sjetva do kraja juna

Kada se gaji kao glavni usjev, sjetvu treba započeti u proljeće, kada je zemljište u sjetvenom sloju (dubine do 10 cm) zagrijano na 10 do 12^oC. U ravničarskim područjima sjetva može početi u prvom dijelu aprila. U pojedinim godinama povoljni toplotni uslovi mogu nastupiti i ranije, ali sjetvu ne bi trebalo obaviti prije početka aprila. Tada postoji realna opasnost od naknadnog zahlađenja, pa bi iznikle biljke mogle stradati od kasnih proljetnih mrazeva, kao što je slučaj ove godine.

Može se sijati i kasnije, poslije ozimih krmnih smiješa koje dospijevaju za kosidbu početkom maja. Sjetva se može produžiti sve do kraja juna, a postrno treba gajiti hibride najkraćeg vegetacionog perioda za zrno, odnosno srednjerane - radi nadzemne biomase (svježe ili za silažu).

Treba istaći da je gajenje kukuruza kao naknadnog ili postrnog usjeva u uslovima prirodnog režima vlaženja rizično u pogledu nicanja i gajenja, ako su ljeta sa malo padavina.

Optimalna dubina sjetve

Dubina sjetve varira u granicama pet do devet centimetara. Sjetvu pliću za jedan do dva centimetra izvesti na vlažnijim i težim zemljištima. Ukoliko se kasni sa sjetvom, trebalo bi je obaviti pliće da bi biljke što prije nikle. Dublja sjetva se preporučuje na suhljim i lakšim zemljištima gdje postoji opasnost da ptice izvade sjemena iz zemlje. U optimalnim uslovima vlage i kvalitetnim zemljištima sije se na dubinu šest do sedam centimetara.

Veliki proizvođači treba da praktikuju da do polovine aprila posiju oko 75 posto površina pod kukuruzom, a do kraja mjeseca preostale površine. Sjetveni rok koji bi trajao oko mjesec dana, omogućio bi izvjesnu sukcesivnost u sazrijevanju i berbi. Na taj način bi se racionalnije iskoristile mašine za berbu, sušare i poljoprivredna mehanizacija za pripremu zemljišta za sjetvu ozimih žita poslije kukuruza.