Kada je pravi momenat za tretman pšenice, sami možete procijeniti

Na pojedinim parcelama na prostoru Posavine dolazi do klasanja usjeva pšenice, javljaju savjetodavci iz Odsjeka poljoprivredne savjetodavne službe uz preporuku poljoprivrednim proizvođačia da shodno zatečenom stanju na usjevima pristupe zaštiti pšenice od paleži klasa, Fusarium graminearum, i pjegavosti lišća pšenice, Septoria tritici.

Fusarium graminearum smatra se najopasnijim i najčešćim uzročnikom paleži jer može zaraziti dio, ali i čitav klas. Zaraženi dijelovi postanu slamnato žuti (ili bijeli) i na njima se može uočiti ružičasta ili narandžasta prevlaka (sporonosni organi). Nakon nekog vremena, na zaražene dijelove dolaze gljive čađavice i klasovi postanu crni. Septoria tritici napada list i rukavac lista, a u nekim slučajevima i stabljiku, klas i zrno. Obično se razvija u uslovima učestalih kiša i hladnog vremena. Od infekcije do pojave prvih simptoma može proći od 14 do 28 dana.

Pravovremena zaštita

Potrebno je obratiti pažnju na pravovremenu zaštitu klasa pšenice.

"Ukoliko se zaštita klasa obavi prije početka cvatnje može doći do naknadne pojave bolesti, a ako se zaštita obavi nakon cvatnje, patogen ostaje zatvoren u nezaštićenim klasićima. Poželjno je da se zaštita klasa obavi u vrijeme kada je cijela proizvodna površina isklasala, odnosno da stepen cvatnje iznosi 5-10 posto", ističu savjetodavci napomenuvši da tretman treba obaviti tokom sunčanog dana, bez padavina i vjetra.

Prilikom odabira fungicida za zaštitu klasa, poželjno je da sredstvo sadrži dvije ili više aktivne tvari radi proširenog i dužeg djelovanja. Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da prije prskanja kontroliraju prskalice, s obzirom da je od iznimne važnosti da su dizne prohodne i ispravne kako bi tretiranje imalo najbolji učinak.

Žitni balac

Prilikom obilaska terena na pojedinim parcelama je uočena pojava crvenog žitnog balca, Oulema melanopus. Žitni balci se hrane lišćem koje ostaje izgriženo u vidu pruga, a larve grizu samo gornji sloj što dovodi do pojave bijelih izduženih linija. Larve najveće štete prave na listu zastavičaru koji je ujedno i nosilac visokog prinosa.

"Poželjno je koristiti insekticide sistemičnog djelovanja, koji prodiru kroz tkivo biljaka i na taj način kvalitetnije i dugotrajnije štite biljke", savjetuju.

Kako smo ranije pisali, odrasli insket crvenog žitnog balca dug je oko 5mm, plavog pokrilja s narandžastim nogama i nadvratnim štitom. Prvi odrasli oblici javljaju se u proljeće čim dnevne temperature dosegnu 7°C. Larva je žućkasta i pokrivena sluzi pa podsjeća na balavog puža, a kasnije od izmeta i sluzi poprimi tamniju boju.