Najveći problem su đubriva, nestašica i enormno visoka cijena. S obzirom na to da je riječ o berzanskoj robi, teško je prognozirati kakve će cijene biti u vrijeme žetve
"Sadite vrtove, trebat će nam hrane" apelirao je jedan ovdašnji zvaničnik baš u ovo vrijeme prije dvije godine, s početkom pandemije korona virusa na našim prostorima. Lockdown, višak slobodnog vremena, strah, sve je pomalo utjecalo na stanovništvo pa se 2020. posijalo dosta, barem u odnosu na godinu kasnije. Ipak, i prošla je bila koliko-toliko dobra, a za ovu sve su prognoze negativne.
Utihnuli su i zvaničnici. Uprkos globalnim upozorenjima o nestašici hrane i poskupljenjima, niko se ne usuđuje pozvati narod na poljoprivredne aktivnosti, valjda zbog svjesnosti da nisu mnogo učinili ni za one koji su do sada proizvodili za domaće tržište.
Proljetna sjetva je nikad skuplja u historiji poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima, ocijenio je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS. Najveći problem su đubriva, nestašica i enormno visoka cijena. S obzirom na to da je riječ o berzanskoj robi, teško je prognozirati kakve će cijene biti u vrijeme žetve.
"Ući sada s ovako skupim inputima u sjetvu, a nemati apsolutno nikakvu izvjesnost po pitanju otkupnih cijena naših proizvoda je ravno propasti, najblaže rečeno", ističe Marinković.
Poljoprivrednici su, dodaje, u velikoj dilemi šta, kako i koliko posijati? Stalne turbulencije na svjetskom poljoprivrednom tržištu ne ulijevaju optimizam da će imati stabilne cijene i koliku-toliku sigurnost. A, osim toga cijene energenata koji direktno utječu na proizvodnju đubriva divljaju, tako da su najveći svjetski proizvođači mineralnih đubriva zaustavili svoju proizvodnju.
Prema riječima Marinkovića, i kada bi je sutra pokrenuli ne bi bilo dovoljno đubriva za predstojeću sjetvu. S druge strane, Rusija je zabranila izvoz mineralnih đubriva van granica, kako bi zaštitila svoje poljoprivredne proizvođače, što je još jedna loša vijest.
Rusija zabranila izvoz amonijevog nitrata - boje se nestašice
"Bez namjere da kukam, ovo nije nikakva kuknjava, to su činjenice, tako da i mi sami ne znamo šta ćemo, koje ćemo količine sijati, na koji način uspjeti posijati i uz to se nadati nekoj dobiti", kaže on.
Sredinom ovog mjeseca najavljena je zajednička sjednica vlada Republike Srpske i Srbije. Jedna od tema, kako je ranije najavljeno, trebala bi biti i cijena đubriva, odnosno pomoć susjedne zemlje ovom bh. entitetu da nabavi gnojivo po nižim cijenama.
Poljoprivredni proizvođači su na neki način i bili kreatori ideje te davali prijedloge da se iskoriste dobre veze s Ruskom Federacijom, kako bi dobili određenu količinu đubriva po povoljnijim cijenama. Saglasni su i s inicijativama da se s Vladom Srbije pokuša dogovoriti, s obzirom na to da su oni koristeći dobre veze osigurali za svoje poljoprivrednike đubriva po nižim cijenama.
"Ni te povoljnije cijene nisu konkurentne u smislu dovoljni količina koje su potrebne da se primjene na našim parcelama u cilju pune agrotehnike, jer ni sama Srbija nema dovoljne količine", kaže Marinković.
Hoće li Srbija mineralnim đubrivima spasiti poljoprivrednike u RS?
Osim toga, domaći proizvođači ističu da pojedine zemlje Evrope, koje izvoze na naše tržište, predstavljaju veliku konkurenciju jer su stimulirale svoje poljoprivrednike s dodatnih 200 – 250 eura po toni mineralnih đubriva, kako bi poboljšali konkurentnost svojih proizvoda.
To implicira, ocjenjuje predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, da ćemo uskoro imati ponovo proizvode iz EU kojima na bh. tržištu neće moći konkurirati domaći proizvođači. Evropska proizvodnja je, kako navode, u startu jeftinija, a do kraja žetve moguće je da će učiniti još ustupaka i stimulacija kako bi pojeftinili proizvodnju. Na domaće proizvođače će se to odraziti nemogućnošću plasmana na bh. tržištu.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
