Pretraga tekstova
Promjene vremenskih uslova, politički pregovori i druga dešavanja su rezltirali naglim skokovima i padovima cijena koje su i dalje visoke.
U protekloj sedmici cijene žitarica su ostale visoke, a na tržištu se dešavale skokovi te promjene rasta i pada.
I dalje su razlozi suša i toplinski val koji je zahvatio žitorodna područja, a rekordan rast je usporila vijest da bi Rusija, koja očekuje rekordnu žetvu, mogla dozvoliti i izvoz žitarica iz Ukrajine.
No, očekivanja su da će se turbulencije na tržištu nastaviti. Trenutno svaka vijest o promjenama vezanim za ovu vrstu robe izaziva promjenu. Prije dvije sedmice cijene pšenice su skočile na 444 eura, a ona iz novog roda je u petak (27. maja) trgovana za 415 eura po toni.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Na berzama u SAD nije bilo trgovanja zbog državnog praznika, navodi Agrarheute.
Ove dvije zemlje proizvode oko trećine svjetske pšenice. S jedne strane se Ukrajina, koja je glavni izvoznik, suočava s punim skladištima, blokadom izvoza, ali i proizvodnje. Rusija je s druge strane pod sankcijama i ne može žitarice prodati bez teškoća vezanih za finansijski i logistički sektor.
Međunarodne organizacije strahuju od ozbiljne krize koja će pogoditi siromašnije zemlje Afrike i Bliskog istoka.
U svjetlu pregovora s Rusijom i otvaranja crnomorskih luka, zbog ponovnog izvoza ukrajinskog žita, svijet je u očekivanju mogućeg diplomatskog dogovora.
Na koju će stranu 22 miliona tona ukrajinskih žitarica - preko Bjelorusije ili Turske?
Posljedica nedostatka, posebno pšenice, je globalni zaštitni refleks. Države su odlučile da zaštite domaće tržište ograničavanjem trgovine određenim osnovnim životnim namirnicama kao što su žitarice, ulje, brašno. Svi pokušavaju nadopuniti zalihe, ali su vrijednosti na svjetskom tržištu toliko visoke da je uvoz za mnoge zemlje nedostupan.
Politički pregovori se nastavljaju, a Rusija je pokazala spremnost da odblokira crnomorske luke u zamjenu za smanjenje sankcija i omogućavanje trgovanja, prvenstveno poljoprivrednim proizvodima i đubrivima.
Vreli talas i nedostatak vlage u zemljištu pogađa Indiju i Francusku. Indija je drugi po veličini proizvođač pšenice na svijetu. Nakon vrelog talasa i predviđanja smanjenog uroda proglasila je zabranu njenog izvoza, ali je poslije dozvoljen za ugovorene količine. To je dovelo do naglog skoka, a zatim do pada njenih cijena na svjetskom tržištu.
Usjevi u Francuskoj su takođe bili izloženi visokim temperaturama i nedostatku vlage u zemljištu. Kiša koja je pala donijela je olakšanje, ali se i dalje najavljuje sušan period i vrućina.
Urod je pod velikim uticajem vremenskih prilika. Kina i Brazil su sklopile sporazum kojim se odobrava uvoz brazilskog kukuruza.
Tagovi
Tržište žitarica Žitarice Cijena žitarica Cijena pšenice Prehrambena kriza Suša
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.