Pretraga tekstova
Promjene vremenskih uslova, politički pregovori i druga dešavanja su rezltirali naglim skokovima i padovima cijena koje su i dalje visoke.
U protekloj sedmici cijene žitarica su ostale visoke, a na tržištu se dešavale skokovi te promjene rasta i pada.
I dalje su razlozi suša i toplinski val koji je zahvatio žitorodna područja, a rekordan rast je usporila vijest da bi Rusija, koja očekuje rekordnu žetvu, mogla dozvoliti i izvoz žitarica iz Ukrajine.
No, očekivanja su da će se turbulencije na tržištu nastaviti. Trenutno svaka vijest o promjenama vezanim za ovu vrstu robe izaziva promjenu. Prije dvije sedmice cijene pšenice su skočile na 444 eura, a ona iz novog roda je u petak (27. maja) trgovana za 415 eura po toni.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Na berzama u SAD nije bilo trgovanja zbog državnog praznika, navodi Agrarheute.
Ove dvije zemlje proizvode oko trećine svjetske pšenice. S jedne strane se Ukrajina, koja je glavni izvoznik, suočava s punim skladištima, blokadom izvoza, ali i proizvodnje. Rusija je s druge strane pod sankcijama i ne može žitarice prodati bez teškoća vezanih za finansijski i logistički sektor.
Međunarodne organizacije strahuju od ozbiljne krize koja će pogoditi siromašnije zemlje Afrike i Bliskog istoka.
U svjetlu pregovora s Rusijom i otvaranja crnomorskih luka, zbog ponovnog izvoza ukrajinskog žita, svijet je u očekivanju mogućeg diplomatskog dogovora.
Na koju će stranu 22 miliona tona ukrajinskih žitarica - preko Bjelorusije ili Turske?
Posljedica nedostatka, posebno pšenice, je globalni zaštitni refleks. Države su odlučile da zaštite domaće tržište ograničavanjem trgovine određenim osnovnim životnim namirnicama kao što su žitarice, ulje, brašno. Svi pokušavaju nadopuniti zalihe, ali su vrijednosti na svjetskom tržištu toliko visoke da je uvoz za mnoge zemlje nedostupan.
Politički pregovori se nastavljaju, a Rusija je pokazala spremnost da odblokira crnomorske luke u zamjenu za smanjenje sankcija i omogućavanje trgovanja, prvenstveno poljoprivrednim proizvodima i đubrivima.
Vreli talas i nedostatak vlage u zemljištu pogađa Indiju i Francusku. Indija je drugi po veličini proizvođač pšenice na svijetu. Nakon vrelog talasa i predviđanja smanjenog uroda proglasila je zabranu njenog izvoza, ali je poslije dozvoljen za ugovorene količine. To je dovelo do naglog skoka, a zatim do pada njenih cijena na svjetskom tržištu.
Usjevi u Francuskoj su takođe bili izloženi visokim temperaturama i nedostatku vlage u zemljištu. Kiša koja je pala donijela je olakšanje, ali se i dalje najavljuje sušan period i vrućina.
Urod je pod velikim uticajem vremenskih prilika. Kina i Brazil su sklopile sporazum kojim se odobrava uvoz brazilskog kukuruza.
Tagovi
Tržište žitarica Žitarice Cijena žitarica Cijena pšenice Prehrambena kriza Suša
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.