Pokrovni usjevi nisu čarobni štapić za suzbijanje korova, ali mogu puno da pomognu da ih drže pod kontrolom.
Pokrovni usjevi nisu čarobni štapić za suzbijanje korova, ali mogu puno da pomognu da ih drže pod kontrolom.
"Sijanjem pokrovnih usjeva možete da smanjite gustinu populacije, ali i njihovu visinu", navodi agronomistica Anita Dille sa Univerziteta u Kanzasu. "Dok pokušavaju da se takmiče sa pokrovnim usjevima, korovi dobijaju manje vlage, hranjivih materija i svjetlosti."
Budući da su korovi uglavnom niskog rasta, možete lakše da kontrolišete upotrebu hemijskih preparata.
Neki pokrovni usjevi bore se protiv korova kroz proces alelopatije. Ovo je izraženo kroz proces razlaganja rezidua u određenim biljnim vrstama, kada se oslobađaju hemijski spojevi koji sprečavaju klijanje sjemena korova, navodi Successful Farming.
Ono što je neophodno da se prvo uradi jeste da se identifikuje vrsta korova koja se želi držati pod kontrolom. Nakon toga, važan je pravovremeni izbor pokrovnog usjeva, prije nego što se počne javljati korov.
Pokrovni usjev smanjiće količinu sunčeve svjetlosti koja dođe do površine zemljišta, a što će onemogućiti korove u usvajanju vode i hranjivih materija.
Da bi pomogli usjevima da se uspješno takmiče sa korovima, zasadite pokrovne biljke prije nego što se problematični korovi pojave.
Pravovremena sadnja usjeva ključna je za postizanje bujnog rasta kako bi se postigla željena efikasnost.
Pokrovni usjevi trebalo bi da budu posađeni šest sedmica prije mraza i izmrzavanja zemljišta, kako bi se proizvela dovoljna količina biomase koja je neophodna za borbu protiv korova. Biljke treba da narastu minimum 15,2 cm, prije nego što se korovi pojave.
Žitarice su dobar izbor za proizvodnju velike količine biomase. Najčešće su u pitanju pšenica, zob, ječam, tritikale i raž.
Ove vrste imaju tendenciju da rastu uspravno, u uskim redovima i iz tog razloga može da se poveća bujnost krošnje tako što ćete zasijati više vrsta, uključujući tu i usjeve iz familije Brassicaceae poput rotkve ili repe. Uključivanje leguminoza kao što je djetelina, obogatiće zemljište azotom i povećaće gustinu pokrovnih usjeva.
Za početak, izaberite vrste čija je dinamika rasta najpribližnija vremenu koje je potrebno za suzbijanje korova.
Na primjer, zob neće prezimjeti, ali ova žitarica dobra je pri kontrolisanju korova, ukoliko je zasadite rano u proljeće, kako bi nadmašila korove koji rastu u tom periodu.
Pokrovni usjevi koji se siju sredinom ljeta, kao što je na primjer sudanska trava ili proso, mogu da podnesu ljetne vrućine i da smanje pojavu korova koji se javljaju u jesen.
Ječam i zob koji su zasađeni u septembru, takođe će suzbiti korove koji se javljaju u jesen.
Kada namjeravate da iskoristite prednosti alelopatije u borbi protiv korova, imajte na umu da je proces alelopatije najefikasniji prilikom dekompostiranja biljnog materijala. Proces alelopatije započinje kada biljke, poput raži ili repe, uvenu i njihov materijal počne da se razlaže.
Spojevi koji se oslobađaju iz razloženog biljnog materijala, djeluju kao preventivni herbicidi, smanjujući vjerojatnost da će sjeme korova proklijati.
Planirajte da se alelopatski pokrovni usjevi razlože dvije do tri sedmice prije sadnje glavnog usjeva.
Upotreba pokrovnih usjeva u borbi protiv korova neće eliminisati potrebu za herbicidima. Korovi koji će nakon toga nicati, biće manji i nižeg rasta što će ih činiti lakšim za kontrolu primjenom herbicida.
Praćenjem broja biljaka korova, možete da procjenite efikasnost pokrovnih usjeva kao kontrolnih faktora, pod uslovima uzgoja koje imate. Ove biljke imaju potencijal da pomognu u borbi protiv korova, ali isto tako važno je i praćenje i kontrola stanja koje zateknete u polju.
Izvori
Tagovi
Autor