Stočna repa daje visok prinos i lista i korijena

Stočna repa (Beta vulgaris L. spp. crassa) je dvogodišnja biljka, nastala križanjem divljih repa. U prvoj godini formira veliki zadebljali korijen i glavu sa lišćem, a u drugoj godini vegetacije razvija stabljku sa lišćem, cvjetove i plodove. Daje visok prinos i lista i korijena. List se koristi za ishranu stoke prilikom vađenja u svježem ili siliranom stanju, a korijen tokom zimskog perioda, kada nema druge svježe stočne hrane, bogate vitaminima.

Morfološka svojstva stočne repe

Kako objašnjava Milica Popadić, dipl.inž.ratarstva i povrćarstva, kod stočne repe se razlikuju glavni korijen i bočne žile i žilice.

Glavni korijen je valjkastog, loptastog, izduženog oblika, u osnovi je vretenast i u njemu se sakuplja rezervna materija. Na poprečnom presjeku tijela korijena zapažaju se koncentrični prstenovi, oko četiri do devet njih. Boja korijena može biti bijela, crvena, žuta, ružičasta itd.

List ima srednje dugu peteljku i glatku, do blago valovitu, svjetlozelenu široku lisku. Zauzima polu-uspravan položaj.

"Dužina vegetacije varira od 120 do 180 dana. Glavni korijen, u zavisnosti od sorte, razvija se manje ili više iznad površine zemljišta, što znatno olakšava vađenje", ističe Popadićeva.

Zahtjevi prema agroekološkim uslovima

U porastu stočne repe razlikuju se dva perioda. Prvi traje od sjetve do formiranja lisne rozete (sklapanja redova između biljaka), a drugi od juna mjeseca do vađenja.

"U prvom periodu zahtjev prema toplini i vlazi je umjeren. Srednja dnevna temperatura treba da je 10°C-12°C a mrazevi od -4°C mogu uništiti biljke. Zahtjev prema toplini i vlazi u drugom periodu se povećava. Srednja dnevna temperatura najpovoljnija za brz porast je 20°C-22°C. Visoke temperature praćene sušom mogu nanijeti velike štete. Stočna repa je osjetljiva na niske temperature u kasnijoj jeseni, pa već na -1°C do -2°C dolazi do oštećenja korijena", napominje Milica Popadić.

Stočna repa bolje uspijeva u područjima sa više padalina. Odgovaraju joj duboka, plodna zemljišta, strukturna i vodopropusna. Ima veliku potrebu za vazdušnom vlagom.

Agrotehnika za proizvodnju stočne repe

Plodored

Pošto ima veliki zahtjev prema azotu, stočna repa najbolje uspijeva posle zrnastih mahunarki, višegodišnjih leguminoza kao i djetelinsko-travnih smjesa. Dobar je predusjev za većinu drugih biljaka, jer ostavlja rastresito i nezakorovljeno zemljište. Na istom zemljištu ne treba je uzgajati tri do četiri godine, jer jako osiromašuje zemljište.

Obrada zemljišta

Ako se uzgaja poslije strnih žita, uljane repice, ranih krmnih usjeva, graška za zeleno zrno i drugih ranih predusjeva, oranje se obavlja na 10 cm dubine, zatim ljetno oranje na oko 20 cm uz unošenje stajnjaka i ravnanje, a zatim duboko jesenje oranje na 30–40 cm dubine. Nakon kasnijih usjeva moguće je obaviti dva oranja, ili samo jedno oranje, a zatim tanjuranje.

Đubrenje

Stočna repa dobro reaguje na đubrenje stajnjakom. Ako stajnjak nije dovoljno zreo, može se zaorati u ljetnom oranju, a dobro zreo stajnjak (30-50 t/ha) dubokim jesenjim oranjem. Azotna đubriva povećavaju ukupan prinos i sadržaj proteina u korijenu i listu i utiču na bolje iskorištavanje fosfornih i kalijevih đubriva. Fosforna đubriva utiču i na prinos i na sadržaj suve materije u korijenu.

"Odnos mineralnih hraniva treba da se kreće NPK 1:1:0,7-1. Ukupna količina đubriva u toku vegetacije iznosi 700-1400 kg/ha. Zemljišta siromašna borom treba đubriti formulacijama mineralnih đubriva sa borom, naročito ako se ne đubre stajnjakom", ističe savjetodavka.

Đubriva se unose na sljedeći način:

• pred osnovnu obradu uz stajnjak unijeti ½ fosfornih i kalijevih đubriva;
• pred sjetvu se unosi ¼ fosfornih i kalijevih i ½ azotnih đubriva;
• putem prihranjivanja se unosi ½ azotnih i ¼ fosfornih i kalijevih đubriva.

Sjetva stočne repe

Sjetva se obavlja u drugoj sedmici od proljetnih radova, kada se zemljište u sjetvenom sloju (2-3 cm) zagrije na 5°C. Razmak između redova treba da je 45-50 cm može i do 60 cm, a u redu 25-30 cm, da bi se postigao sklop od 70.000 - 90.000 biljaka/ha. Količina sjemena se kreće oko 15 - 20, pa i do 30 kg/ha.

Njega usjeva stočne repe

Ako je zemljište nakon sjetve suvo, treba obaviti valjanje. U slučaju da se stvori pokorica, poslije jakih kiša, potrebno je obaviti drljanje laganim drljačama ili rotacionim drljačama. Prorjeđivanje se vrši kada biljke formiraju dva prava lista.

"Korovi se mogu uništavati herbicidima, kultiviranjem, okopavanjem i plijevljenjem. U toku vegetacije trebalo bi po potrebi i ukoliko postoje uslovi obaviti 3-5 zalivanja", dodaje Milica Popadić.

Vađenje stočne repe

Ovaj posao se obavlja prije jesenjih mrazeva, jer se smrznuta repa u trapu kvari. Vadi se ručno ili linijama za vađenje repe. Glave se ne režu, samo se odsječe lišće, a korijen se očisti od zemlje. Očišćen korijen skladišti se u trapove širine 1,5 m i isto tolike visine. Trape se samo zdravi korjenovi, dok se oštećena i smrznuta repa izdvaja i njome odmah hrani stoka.