Njegova glavna preporuka je da se priprema ona hrana koju su spremale naše bake i da se u ishrani koriste namirnice koje se mogu nabaviti u neposrednom okruženju.
Nebojša Stamenović poznatiji kao Neša travka trenutno je najpoznatiji niški kuvar (susjedna Srbija, op.ur.), a uprkos tome što živi u gradu u kome se maltene na "svakom uglu" priprema i prodaje roštilj, na svom meniju nema pljeskavice, ćevape, vješalice i slične gurmanluke.
U svojoj "Kući čaja" ili poznatijoj kao Kuća s trave, priprema obroke od povrća, voća, gljiva, šumskih plodova i ljekovitog bilja. Njegov savjet svima je: "Manite se mesa, ukoliko hoćete da budete zdravi". Objašnjava da se ono nekada jelo samo na proslavama i toliko često bi i sada trebalo da ga jedemo. On konzumira isključivo jagnjetinu i to samo par puta godišnje.
"Mi nismo predodređeni da jedemo meso svakoga dana. U našem organizmu ta hrana se zadržava tri do četiri dana. Ona zapravo truli u našim crijevima, što uzrokuje stvaranje parazita. Iz 100 grama mesa se apsorbuje samo pet odsto proteina, a iz iste količine kuvane riže i sočiva čak 28 proteina", objašnjava Stamenović za Agroklub.
Istakao je da se i sam hranio poput većine na ovim prostorima, sve dok se jednog dana nije zapitao šta to zapravo jede.
"Imao sam priliku da vidim šta se sve stavlja u pljeskavice, ćevape, a stavlja se svašta: soja, celuloza... Pored toga puno sam planinario i provodio vrijeme u prirodi i to me je takođe podstaklo da promijenim način ishrane. Tako sam postao kuvar i travar."
Kako kaže, sa promjenom režima ishrane počeo je isprobavati recepte od šumskih plodova koji rastu u našem okruženju. Izučavao je šta se jelo ranije, šta su naše bake pravile. "Specijalitete sam prvo pripremao za sebe, a poslije sam ih ponudio i prijateljima i njima su se dopali", navodi Stamenović.
Kako je istakao, osim što priprema hranu za goste, on ih i edukuje o gljivama i ljekovitim travama. Uči ih da eksperimentišu u kuhinji, ali da za pripremu obroka koriste isključivo izvorsku vodu i da kuvaju na šporetu na drva ili na plin, a nikako u kuvalu.
"Svako ko dođe u Kuću čaja ode bogatiji znanjem i sa nekim novim iskustvom. Sve više stanovništva zainteresovano je za zdravu prehranu. Međutim, neznanje vlada, ljudi ne znaju elementarne stvari o namirnicama, o tome šta se sa čime slaže."
Njegova glavna preporuka je da se priprema ona hrana koju su spremale naše bake i da se u ishrani koriste namirnice koje se mogu nabaviti u neposrednom okruženju, a ne one koje potiču sa drugih kontinenata.
"Naš organizam može lako 'pročitati' proizvode koji su ubrani na pet, 10 ili 20 kilometra od mjesta na kom živimo. Kafa, recimo, ne potiče sa našeg kontinenenta i pojačava nam stres, remeti hormone. Na ovim prostorima ovdje imamo kafu od žira i od žitarica", istakao je Stamenović.
Za pripremu zdravih i ukusnih jela, dodao je, potrebno je upotrebljavati prirodne začine poput majčine dušice, miloduha, koprive…
"Kopriva i majčina dušica su jedine ljekovite vrste čiji se čaj može piti stalno, kao voda. Potrebno je samo voditi računa o tome gdje je ubrana jer može rasti i na đubrištu. Takođe je bitno i da se ne kuva čaj od biljaka kojima je prošao rok trajanja, a to su dvije godine od sušenja. Nakon isteka ovog perioda u njima nema eteričnih ulja, a ona su blagodet za naš organizam."
Dodao je da, ih uvijek bere na različitim lokacijama jer se tako dobija najbolji čaj.
"Trave vuku minerale iz zemlje, a na drugačijim mjestima je sastav zemljišta i minerala različit. Podrazumijeva se da ih tako ubrane sušim na promaji, uvezane u snopiće", objasnio je ovaj travar.
Upozorava da u okruženju imamo i otrovne vrste koje u malim količinama mogu biti lijek, a takav je kozlac ili zmijsko grožđe.
"Korijen te biljke može nas spasiti kada su u pitanju najteže bolesti poput kancera. Prvo se skuva i isjecka na komadiće veličine zrna kukuruza. Po jedan takav komad pije se 15 dana, zatim se pravi pauza od 15 dana, a onda pije još dvije sedmice. Zrno se guta, nikako ne žvaće", rekao je Stamenović.
Koja su najvažnija pravila sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova?
Za dobro zdravlje i jak imunitet, preporučuje i post sa puno sjemenki.
"Lagana hrana i sjeme lana, koprive, susama, suncokreta, crnog kumina, pomažu nam da ostanemo zdravi na prelazima između godišnjih doba. Za crni kumin u istočnjačkim knjigama piše da liječi sve osim smrti", istakao je za kraj naš sagovornik.
Tagovi
Autorica