Koja su najvažnija pravila sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova?

Primjena i značaj ljekovitih biljnih vrsta, gljiva i šumskih plodova u ishrani, ali i liječenju, datira još od postanka čovječanstva. I naša zemlja ima veliki potencijal, kada je riječ o ovim vrstama.

Šta se u ovom periodu sakuplja, kako se ubrano bilje dalje čuva i priprema, pitali smo iskusnog i edukovanog travara, Miru Čavlović Jalić, iz Laktaša.

"Za vrijeme kasne jeseni može još uvijek da se ubire glog, kleka bobice i korijen maslačka. Bar ja sada ove vrste uzimam iz prirode", počinje nam svoju priču Mira. 

Od maslačka med, od gloga lijek za srce

Ubrani maslačak dalje se priprema tako što se opere, kako bi se uklonila zemlja i ostale nečistoće a zatim se suši na suhom i prohladnom mjestu, bez velike toplote. Korjen se na primjer, kako kaže, može koristiti odmah čim se malo prosuši. 

"Maslačak je zdrav za sve namjene. Od njegovog cvijeta, lista i korijena, najčešće jedem mlade listove na proljeće i pravim med od cvjetova dok je korijen izuzetno dobar pa ga pripremaju i piju kao čaj osobe koje imaju velikih zdravstvenih tegoba", objašnjava ova iskusna travarka. 

Kada je riječ o glogu, od njega je već napravila lijek za srce i visok pritisak. Uglavnom od ljekovitih trava uvijek nešto napravi jer bilje može duže da traje kada je prerađeno.

"Volim prirodu i svašta pravim od njenih sastojaka, jedino ne sušim bilje za čajeve jer ima ljudi koji beru trave baš za tu namjenu. Ja pravim tinkture ili kombinujem ljekovite vrste sa maslinovim uljem ili alkoholom ili preradim bez ičega, kao recimo glog". 

Sirup od gloga priprema tako što bobice potopi u vodu i tako odstoje 24 sata pa ih onda kuha oko 45 minuta. Ovako dobijenu masu zatim izblenda i procijedi pa kada se smjesa ohladi, prelije je vodom i opet ostavi da stoji kako bi se dobila želatinozna masa koja se zatim kuha oko 45 minuta, ponovo se procijedi i sastavi sa prethodnom. Sve se ponovo kuha nekih pola sata. Kada je završeno s tim, vruće se sipa u zagrijane teglice i pasterizuje se na starinski način. Tačnije, stavi se u veću zdjelu i umota sa dekom dok se ne ohladi. Kada se ohladi predstavlja odličan lijek za srčan bolesnike. 

Iz prirode se može iskoristiti sve, tokom čitave godine

Sada se još uvijek može naći imela i čičoka, koju naša sagovornica ima posađenu na njivi pa ne mora ići da je traži. 

"Žao mi je što samo veoma mali broj ljudi praktikuje prirodne lijekove. Moja porodica i ja godinama koristimo ove preparate i ne dajemo velike svote novca farmaceutima", kaže nam ona. 

Tokom cijele godine u svojoj kući pravi razna ulja, namaze, sirupe, tinkture i sve ono što stiže iz prirode tokom sezone. Nešto od navedenog proda, a nešto pokloni. Uglavnom, sretna je kako kaže jer radi ono što voli dok ubire razne plodove, listove, cvjetove i koristi ih na najbolji mogući način. 

Mira je takođe završila i obuku za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva, a ima i certifikat za bavljenje pčelarstvom. Kako kaže, nije joj dovoljno to što je sama učila kroz život pa je pohađala razne edukacije kako bi usavršila svoje praktično znanje. 

Najbolje primjerke ostaviti za razmnožavanje

Veliki broj šuma, plodnog poljoprivrednog zemljišta i izvori, predstavljaju prirodno stanište za prosječno 3.572 vrsta i podvrsta biljaka i 3.000 do 5.000 vrsta gljiva i lišaja, navodi Igor Tomašević, iz PSSRS. Od ovog broja, minimum 170 vrsta se prikuplja dok se sa 16 ljekovitih i 5 vrsta jestivih gljiva danas uglavnom trguje.

Uzgaja i prerađuje više od 250 vrsta ljekovitog bilja

Najvažnije je dobro poznavati šta od navedenog raste na terenu pa je zbog toga preproučljivo sakupljati samo ono bilje koje se dobro poznaje. Ne raditi to po kiši i dok je rosa i pristupiti mu što pažljivije. Veoma je bitno izdvojiti atraktivnije primjerke i ostaviti ih za dalje razmnožavanje.

U praksi se pokazalo da je poželjno ostaviti jednu desetinu biljaka i pri tom ne bi trebalo ponovo na istom terenu iduće godine brati. Takođe, ne bere se u blizini gradova, saobraćajnica ili željeznica, odnosno, svuda gdje ima bar neki vid zagađenja.