"Rakija sa srijemuž": Svako jutro popiti "za prst", ali poprijeko

Imanje porodice Kuzmanović u prnjavorskom selu Gusak Gajevi se već 170 godina bavi proizvodnjom rakije, a tradiciju koju je započeo pradjed Tešo, danas gaji Radivoje sa svoje 74 godine.

Među brojnim tradicionalnim rakijama koje proizvode, izdvaja se ona od srijemuža. Medvjeđi luk je biljka iz porodice ljiljana, u narodu još poznata kao crijemuš, sremoš, divlji luk, šumski luk. Naš domaćin kaže kako je to čašica zdravlja, jer mnogi ovom ljekovitoj travi daju prednost pred bijelim lukom.

"Osnovna ljekovita svojstva su mu smiruje i liječi kašalj, jača srce i oslabljeni srčani mišić, štiti kao preventiva od infarkta, usporava i liječi aterosklerozu krvnih žila, širi ih i smanjuje visoki krvni pritisak", govori nam Radivoje, dodavši da ono što je karakteristično za ovu biljku jeste da raste nezagađena, bez vještačkih đubriva i na čistom tlu. Nažalost, srijemuš nije dostupan cijele godine, samo u proljeće.

Umjereno konzumirati

Rakiju od srijemuže treba umjereno konzumirati, govori ovaj domaćin. Dobro je, kaže, uzeti svako jutro čašicu ove rakije za prst, ali poprijeko, a ne vertikalno i doliti vodom.

"Nema boljeg lijeka za cirkulaciju krvi, za srčane bolesnik. Ma, kad jednom probate i vidiš koje su prednosti, sve će vam biti jasno", ističe Kuzmanović.  

Jednom prilikom na sajmu u Banjaluci, počeo je da kupcu objašnjava sve prednosti ove rakije, ali je brzo zaustavljen: "Gospođa kaže, ne morate meni objašnjavati šta je to, ja znam. Mene je to izliječilo."

Brojne medalje pobrali

Pored ove travarice, u ponudi ima i rakiju s travom ivom. Nema sajma, poljoprivredne izložbe, gdje se prezentuju domaće rakije, a da se "Gusačanka" nije degustirala.

"Redovno idemo na sajmove kako kod nas, tako i u zemlje regiona. Bili smo čak i u Inzbruku u Austriji. Za ovo godina bilo je sijaset nagrada. Ono što je vrijedno pomena je 15 zlatnih medalja za vrhunski kvalitet, a tu su i brojne ostale medalje, priznanja, zahvalnice..", govori Radivoje.

Za sve ove godine, do sada su izlašli 230 puta na sajmove. Ovaj 74-godišnjak, svjedoči da je to prava prilika za nove kontakte, promociju, pa na kraju krajeva i prodaju. 

Nikad lošija godina

Iako je cijeli život u voćarstvu, Radivoje ne pamti slabu godinu kao što je ova na izmaku. Kada se nema šta pokušiti ispod stabla, kako navodi, onda vam je jasno da ni na granama nije bilo ništa.

"Loša godina, sigurno jedna od najgorih. Mi imamo voćnjak u dolu pored rijeke Lišnje i u brdu, ali nema razlike u prinosu, tačnije nema ga", priča ovaj Prnjavorčanin.

No, kupci neće ostati "kratkih rukava", jer Kuzmanovići imaju zaliha i za naredne tri godine, tako da nema brige. Neki od razloga zbog kojih je ova rakija čuvena po svom kvalitetu jesu klima i nadmorska visina na kojima se uzgaja voće, ali ono što je najviše zaslužno svakako je tradicionalan način pečenja, uz izvjesno modernizovanje.

Radivoje, koji se drži starog načina proizvodnje uz kazan, poručuje da se rakija pravi bez dodatka šećera, vještačkih boja i poboljšivača okusa.

"Razlog višegodišnjeg opstanka 'Gusačanke' na tržištu upravo je u tome što se proizvodnja bazirala na kvalitetu, a ne na kvantitetu. Narod ono što jednom proba i uvjeri se u kvalitet ostaje vjeran. Nismo ni odustali od starog načina proizvodnje, jer je to nešto što je karakteristično za ovo naše piće", navodi Radivoje.

Od rakije iz Tumra se ne tumara: Vesele mašine u punom pogonu

Rakije od šljive, poznatija kao šljivovica, najviše se traži. Tu su i druge rakije, od dunje, kruške, jabuka, loza i likeri od višnje, aronije, oraha, meda. "Najviše ide šljivovica, jer je nekako to karakteristično za naše podneblje. Ko jednom kod nas kupi 'zlatnu kapljicu', taj se rado uvijek vraća", kažu Kuzmanovići.

S koljena na koljeno

Iako je u osmoj deceniji, Radivoje ne odustaje od proizvodnje rakije, jer ona se prenosi s koljeno na koljeno.

"Imamo i nasljednike, jeste da su oni svi zaposleni i imaju svoj posao u visokoj spremi, rado se prihvate i pomognu kada je sezona. Pored kćerke tu je i zet, dva pravnika moja, ali koji rado zasuču rukave i pomognu", ističe Radivoje.

"Gusačanka" je zvanično registrovana od 2018. godine i nalazi u brojnim ugostiteljskim i trgovačkim lancima u BiH.