Neovisno o tome jeste li ljubitelj obilnih jutarnjih obroka ili ste među onima koji prvi obrok pojedu tek u podne, sigurno ste od djetinjstva slušali kako je doručak najvažniji obrok u danu. Je li on ključan obrok za naše zdravlje ili je to samo uvriježeno mišljenje u narodu?
Jutro često započinjemo šoljicom kafe i brzinskim zalogajem, ako uopće stignemo doručkovati.
S druge strane od malih nogu učili su nas da je to najvažniji obrok u danu što tvrde i razni portali. Jedan od njih je i večernji.hr koji u svojem članku navodi da je najvažniji jer nam daje energiju koja nam je važna za cijeli dan i ne preporučuje ga se preskakati.
No, je li zaista tako i treba li svima biti obavezan istražio je portal foodfacts.news.
"Nije ništa manje ili više važan od ručka ili večere", jasno kaže Josip Rešetar, mag. nutr. dodajući da nije obvezan svima i da nema nikakvu mitsku moć.
Ako se budite gladni, dodaje, pojedite doručak, međutim, ukoliko niste gladni, odgodite ga za sat-dva. U slučaju da ni nakon tih sat - dva nemate potrebu za hranom, preskočite ga i ne bojte se to raditi ukoliko vam nikako ne odgovara.
"Doručak sam po sebi nije zdrav. Njegov kvalitet ovisi o tome šta u njemu konzumirate", naglašava ovaj magistar nutricionizma pojašnjavajući da je manje važno je li sladak ili slan, ali je važno da je raznolik.
Navodi kako prehrani generalne populacije kronično nedostaje vlakana, pa bi na prvom mjestu preporučio obrok bogat njima poput nekog oblika integralnih žitarica. Pridružite im mlijeko ili jogurt budući da je manje vjerojatno da ćete mliječne proizvode u značajnijoj mjeri konzumirati uz ručak ili večeru. Radi raznolikosti i okusa, dodajte mu i druge sastojke po želji, pazeći pritom da ne pretjerate s količinom.
Prema njegovim riječima, ukoliko smatrate da biste ga trebali jesti jer ste bombardirani klišejem doručka kao najvažnijeg obroka u danu, takva će vam poruka izazvati stres.
Osim stresa, napominje, potencijalna bi posljedica mogla biti i nezdravija prehrana budući da biste se zbog neuspjeha u ostvarivanju prvog dnevnog prehrambenog zadatka mogli obeshrabriti te odustati od pokušaja postizanja "zdrave" prehrane.
"Ako se osjećate bez energije i mlitavo, eksperimentirajte s uključivanjem doručka u svoju dnevnu rutinu", predlaže Rešetar upozoravajući da u tom slučaju treba smanjiti energetski unos kroz ostatak dana.
U protivnome, poručuje: "Stvorit ćete kalorijski višak koji će rezultirati nakupljanjem masnog tkiva".
Zagrebački nutricionist kaže da bi dijabetičari ili oni koji imaju problema s regulacijom šećera u krvi trebali pravilno rasporediti dnevne obroke odnosno ne bi trebali preskakati doručak.
Njega bi, komentira, svakako preporučio i osobama koje se ozbiljnije bave sportom ili su kod izgradnje tijela u fazi redukcije masnog tkiva (definicije) te nastoje zadržati mišićnu masu.
Također, djeca su nešto osjetljivija na izostanak hrane kroz produženi vremenski period zbog čega mogu patiti njihove kognitivne performanse, posebno u edukativnom okruženju.
Stoga, preporučuje, ipak pokušajte usaditi naviku doručkovanja vašoj djeci.
"No, doručak ne treba previše forsirati", zaključak je nutricionista Rešetara koji vjeruje da će, ukoliko vam to stvara stres, donijeti više štete nego koristi pa je, savjetuje, bolje tu energiju potrošiti na primjer na pripremu vlastitog obroka umjesto odlaska u fast food.
Magistrica nutricionizma, Tea Vučković kaže da je, osim što osigurava bolju koncentraciju i podržava metabolizam, doručak često povezan s unosom ključnih nutrijenata što doprinosi ukupnoj prehrambenoj ravnoteži, potencijalnom utjecaju na regulaciju apetita i prehrambene navike tokom ostatka dana.
Kako navodi, istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition pokazuje da osobe koje redovno doručkuju imaju poboljšanu osjetljivost na inzulin u poređenju s onima koje preskaču navedeni obrok.
"To može imati važnu ulogu u prevenciji metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 te podržava tvrdnju da doručak može biti ključan za dugoročno zdravlje i stabilizaciju razine energije tokom dana", ističe Vučković napominjući da ipak naučna literatura nije jednoglasna te da utjecaj njegova preskakanja na metabolizam i energiju uvelike ovisi o individualnim okolnostima.
Ova nutricionistica spominje također da je, iako postoje neki dokazi o negativnim dugoročnim učincima, potrebno provesti dodatna istraživanja s konzistentnim definicijama i kontrolom drugih faktora da bi se jasno razumjelo kako preskakanje doručka utječe na zdravlje.
"Ono može biti potpuno prihvatljivo ako osoba unosi uravnotežene obroke kasnije tokom dana", objašnjava magistrica nutricionizma dodajući da je važna kvaliteta i struktura kasnijih obroka kako bi se spriječilo prejedanje ili unos niskokvalitetne hrane.
Također skreće pažnju na to da je važno osluškivati vlastito tijelo i odabrati obrasce prehrane koji odgovaraju individualnom stilu života i potrebama.
"Ako osoba nema apetit ujutro, ne treba se forsirati jesti", mišljenja je i nutricionistica Vučković te savjetuje da, ako želite uvesti obrok ujutro, možda pomaže započeti dan s lakšim opcijama poput toplih napitaka ili malog obroka s visokim udjelom proteina i vlakana.
Uravnotežen doručak, sugerira, trebao bi sadržavati proteine, složene ugljikohidrate, zdrave masti, vitamine i minerale, a navodi i nekoliko primjera takvih obroka precizirajući sastojke.
Tost s kajganom i sjemenkama
Sastojci:
● Jaja: 2 komada
● Maslinovo ulje: 1/2 žličice
● Suncokretove sjemenke: 2 žličice
● Integralni hljeb: 2 kriške
● Mješavina indijskih oraščića i suhih brusnica: 1/2 šake
Priprema:
Na malo maslinovog ulja pripremite kajganu. Po želji, tostirajte kruh i suncokretove sjemenke. Na tostirane kriške hljeba stavite kajganu, a zatim pospite mješavinom oraščića, brusnica i sjemenki. Poslužite toplo.
Rafaelo zdjela za doručak
Sastojci:
● Grčki jogurt: 1/2 šolje
● Posni sir: 1/2 šolje
● Banana: 1 komad
● Kokosovo brašno: 2 kašike
● Bademi: 6 komada
Priprema:
U zdjelu stavite grčki jogurt i posni sir te dobro promiješajte. Narežite bananu na kriške i pospite kokosovim brašnom. Dodajte bademe za završni dodir. Poslužite odmah.
Na kraju možemo zaključiti kako je tvrdnja da je doručak najvažniji obrok u danu netačna. Može biti od velikog značaja te može doprinijeti stabilnosti nivoa energije tokom dana, ali svi su obroci podjednako važni. Ključna je kvaliteta prehrane odnosno što biramo kako za doručak, tako i za ostale obroke u danu.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/