Postoji razlika u sušenju u domaćim sušilicama i bosanskim pušnicama. Slijedite uputstva ispod i dobit ćete kvalitetan proizvod.
Od davnina se šljiva koristi za hranu, ali i kao lijek. Bogata je šećerima, pektinskim materijama, mineralima i laksativnim sastojcima. Osim toga, sadrži bjelančevine, uključujući i amino-kiseline, vitamine i drugo. Veća upotreba suhe šljive i jela spravljenih od nje, djeluje na pravilnu probavu, smiruje nervnu napetost, utiče na smanjenje gojaznosti, odgađa rano starenje i slično. Voćni šećer iz suhe šljive brzo dolazi u krv i osvježava.
U Bosni su najčešća dva tipa domaćih sušnica i to: bosanska pušnica i popravljena domaća sušnica.
Bosanska pušnica nema otvore za provjetravanje sušilišta, a često ni vrata ni rešetke na ložištu. Kako suha šljiva ne bi imala miris po dimu, ložište treba da bude tako urađeno ili popravljeno da dim ne prodire u prostor s ljesama. Njen kvalitet zavisi kako od procesa sušenja tako i od pravilne pripreme sirovine za ovaj vid prerade.
Veoma je važno da se bere šljiva koja je tehnološki zrela, a to je momenat kada se peteljka lako odvaja od ploda, pokožica oko peteljke se smežurava, a plod je sladak i sadrži maksimalnu količinu šećera.
Plodove treba prebirati, sortirati po krupnoći i zrelosti i ujedno prati, na taj se način otklanjaju razli uzročnici kvara koji su na plod dospjeli dok je još bio na drvetu ili u dodiru sa zemljom. Prljavština koja se ne ukloni pranjem, čini kasnije osušeni plod ljepljivijim, nego što bi trebao da bude. Oprani plodovi daju osušenoj šljivi sjajniji i ljepši izgled.
Ovako pripremljene plodove približno iste krupnoće i zrelosti, treba staviti u istu ljesu. Time će se izbjeći između ostalog i nastajanje parenica i njihovo naknadno dosušivanje.
Sušnicu treba zagrijati na temperaturu od 45 do 50 stepeni Celzijusa. Tada se u nju unose ljese sa svježom šljivom. Da bi se plodovi brzo i kvalitetno sušili potrebno je dobro provjetravanje i postepeno zagrijavanje sušilišta od navedene početne temperature do najviše 85 stepeni na kraju sušenja.
Za kontrolu, treba kroz tavanicu staviti termometar (do 100oC) tako da mu je dio sa živom desetak centimetara iznad najgornje ljese.
Ako se sušenje obavlja u bosanskim pušnicama treba otvarati ljesne kapke radi provjetravanja. S obzirom na to da to nije dovoljno, redovno nastaje kuhanje plodova u prvoj trećini sušenja.
Kad je kraj sušenja blizu, provjetravanje treba da se smanji zatvaranjem otvora za izlaz vlažnog zraka, ali ne u potpunosti. Ako se tokom pripreme svježih plodova i procesa sušenja, postupi po ovim uputstvima, dobit će se kvalitetna suha šljiva bez "parenica".
Nakon završetka sušenja, tople ljese sa suhom šljivom treba ostaviti da se hlade, a zatim se šljiva skida i stavlja u suh prostor promajom da se preznoji, odnosno da se odležavanjem (kondicioniranjem) od dvije do tri sedmice, izjednači vlaga suhljeg mesa oko pokožice s vlažnijim dijelom ploda oko koštice.
Dio ovog teksta preuzet je iz knjige "Kalendar poljoprivrednih radova".
Tagovi
Autorica
