Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti, nema ni rentabilne proizvodnje povrća.
Voda je od vitalnog značaja za zdravlje biljaka, a ujedno je i sastavni dio njihove građe i nosilac mnogih fizioloških procesa tokom vegetacije. Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti, nema ni rentabilne proizvodnje povrća.
Sistemi navodnjavanja "kap po kap" štede vodu koja se cijevima dovodi do svake biljke i vlaži mali dio zemljišta. Takođe, smanjeni su troškovi energije, pojava korova i bolesti. Takav je sistem prikladan za sve tipove zemljišta, manje se narušava njegova struktura, a navodnjavati je moguće i po vjetru.
Sastoji se od pogonskog dijela s filterom, cijevi koje su uglavnom od polietilena i kapaljki. Ovaj sistem ima visoke troškove ugradnje, korištenja i održavanja pa je prikladan za dohodovne usjeve. No, troškovi rada i korištenja kapanja manji su nego kod ostalih načina jer se troši manje vode i energije.
Ovaj uređaj karakteriše kapaljka kao mjesto na kojem se redukuje radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na ili u tlo. Ovakvo navodnjavanje može biti površinsko i podpovršinsko. Kod površinskog su cijevi i kapaljke postavljene iznad ili na površini tla, a kod podpovršinskog one su ukopane u tlo.
Jedna od značajnijih prednosti navodnjavanja "kap po kap" jest mogućnost primjene tekućih đubriva istovremeno s navodnjavanjem.
Mini rasprskivačima voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili maglice. Od navodnjavanja kišenjem razlikuje se po tome što sistem radi pod manjim tlakom od 1.0 do 2.5 bara i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korijena. Izrađeni su od plastičnih materijala, jednostavno se postavljaju, a na kraju vegetacije se mogu spremiti pa ponovno koristiti sljedeće sezone.
Koliko i kako zalijevati povrće i biljke tokom proljeća i ljeta?
Sastoji se od crpke smještene na izvorištu vode, regulatora tlaka, vodomjera, ventila i plastičnih cijevi. Dobro postavljen sistem je jedva vidljiv. Podzemne cijevi koje se postavljaju na dubinu od 30 do 40 cm i prskalice trebale bi se neprimjetno uklopiti u krajolik.
Rasprskivači mogu biti dinamični i statični. Dinamični se koriste za veće površine, kod njih se glava okreće i distribuira vodu u odabranom uglu. Statični imaju domet do 5 metara i koriste se na manjim površinama. Intenzitet ovih urađaja je vrlo visok pa su samim time i veći potrošači vode.
Odabirom navedenih rasprskivača određuje se domet i količina vode, a najvažnije je osigurati dobar izvor te izabrati odgovarajuću pumpu. Kod postavljanja, njihov bi se mlaz trebao preklapati kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost i kvalitet.
Današnje tržište nudi više tipova mini rasprskivača različitih konstrukcija, kao što su kontinuirani i pulsirajući. Oni mogu navodnjavati cijeli ili samo dio kruga, mogu biti različitog dometa i intenziteta.
Uređaj ovakvog sistema zahvata vodu iz izvora, zatim je potiskuje kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava. Može biti prenosiv, polustabilan i stabilan. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. Svaki sistem navodnjavanja kišenjem se sastoji od vodozahvata, mreže cijevi, rasprskivača i armature.
Za primjenu kišenja potrebno je pravilno odabrati rasprskivače. Za navodnjavanje povrtarskih vrsta najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenziteta i dometa.
Povrće poput paradajza, paprike i patlidžana najbolje je navodnjavati kapanjem jer im je potrebna veća količina vode u tlu, a na taj se način ne vlaže nadzemni dijelovi i manje je vlage u zraku koja pospješuje razvoj bolesti. Kupusnjače, zelena salata i krastavci zahtijevaju vlagu u tlu i zraku, te se preporučuje njihovo zalijevanje kišenjem.
Uzgoj luka: Pravilno zalijevanje može povećati prinos i do 50%
Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. Paradajz i krastavce početkom dozrijevanja plodova treba obilnije zalijevati. Korjenasto povrće treba navodnjavati tijekom cijele vegetacije.
Tagovi
Autorica
