• Plastenička proizvodnja
  • 20.03.2019. 10:30

Izazovi navodnjavanja biljaka u plasteničkoj proizvodnji

Navodnjavanje u plasteničkoj proizvodnji potrebno je temeljiti na sagledavanju svih faktora proizvodnje. Vodu koristiti racionalno i u skladu sa potrebama biljaka, ali paziti i na fizičko-hemijske osobine zemljišta.

Foto: Depositphoto/Photozirka
  • 473
  • 75
  • 0

Proizvodnja biljaka u zastićenom prostoru sa sobom povlači mnoštvo prednosti, ali i izazova sa kojima se proizvođači susreću kako bi svoju proizvodnju unaprijedili. Pri tome jedan od najvećih izazova je svakako obezbijediti dovoljne količine vode za navodnjavanje pogotovo u ljetnom periodu. Budući da biljke putem vode "jedu i piju", pristup kvalitetnim izvorima i sistemima navodnjavanja utiče i na proizvodne rezultate. 

Izvor za navodnjavanje

Budući da se biljke unutar zatvorenog prostora ne navodnjavaju oborinskim vodama, vodu za navodnjavanje potrebno je tražiti u drugim izvorima. Izbor u najvećoj mjeri ovisi od njene dostupnosti, lokacije odnosno udaljenosti od plastenika i troškova transporta. Dilemu između izbora treba temeljiti na kvaliteti vode koja se ogleda u određenim parametrima. Bunarske vode u svome sastavu sadrže različite količine soli minerala što ovisi o sastavu stijena kroz koje voda prolazi, ali i lokaciji i dubini bunara. Pored toga, bunarske vode su vrlo hladne pa je potrebna dodatna energija za njihovo zagrijavanje. Velike količine soli minerala onemogućuju aktivno usvajanje hranljivih materija od strane biljaka ali i vrlo često začepljavaju sisteme za navodnjavanje. Sa druge strane iako kišnice u svome sastavu ne sadrže velike količine soli minerala, sadrže veće količine rastvorenih gasova koje vodi daju određeni stepen kiselosti. Zbog manjeg sadržaja soli minerala, kišnica je dosta "mekša" voda i omogućava aktivno usvajanje od strane korijenovog sistema biljke.

Velike količine rastvorenih soli minerala smanjuju sposobnost korijenu da usvaja hranljive materije.

Izvori vode iz stajaćih akumulacija vrlo često mogu sadržavati kontaminate i hemijske i fizičke prirode te je shodno tome potrebno napraviti analizu vode prije njene upotrebe. Budući da su uslovi u kojima se ta voda taloži ili kroz njih prolazi promjenljivi, analizu vode potrebno je napraviti barem jednom u tri mjeseca.

Kvalitet vode

Kvalitet vode za navodnjavanje u plasteničkoj proizvodnji ogleda se kroz tri najbitnija aspekta. Fizikalne osobine vode ogledaju se kroz njenu temperaturu i količinu čvrstih čestica. Da bi se izbjeglo izlaganje biljaka "temperaturnim šokovima" potrebno je da voda prilikom navodnjavanja bude što približnije temperature zemljišta i vazduha u plasteniku. Obično je ta temperatura između 20-25oC. Voda za navodnjavanje u plasteničkoj proizvodnji ne bi trebala da je hladnija od 12 oC. Ukoliko se koristi voda iz gradskih vodovoda, ista bi trebala biti nasuta u bačve najmanje 12 sati prije navodnjavanja kako bi se zagrijala i u određenoj količini dehlorisala. 

Važna je temperaturu vode, mikrobiološka ispravnost i količina rastvorenih soli minerala (Photo: Public Domain Files/Ron Nichols)

Biološki kvalitet vode ogleda se u odsutnosti različitih patogenih mikroorganizama koji mogu biti uzročnici oboljenja biljaka. Pored toga, prisustvo ovih mikroorganizama dodatno može kontaminirati zemljište i uz povećanu vlažnost i temperaturu stvoriti idealno područje za njihovo djelovanje i razvijanje.

Hemijski kvalitet vode mjerljiv je kroz više parametara koji definišu kvalitet vode. Najprije oni se ogledaju u prisustvu ili odsustvu soli određenih minerala koje mogu ubrzati ili spriječiti usvajanje hranljivih materija od strane biljaka. Njih definiše elektroprovodljivost vode koja se mjeri EC metrom. Što je ona veća, veća je količina rastvorenih soli u vodi i obrnuto. Taj omjer potrebno je da se kreće u određenoj skali (EC 0-3 dS/m ili 0-2000 ml/l otopljene soli) optimalne vrijednosti kako bi usvajanje vode, a preko nje i hraniva bilo pogodno za biljku. Eliminisanje velikih količina soli iz vode može se vršiti dobrom drenažom i zaljevanjem nešto većim zalivnim normama kako bi se pretjerane količine soli isprale u dublje dijelove i postale nedostupne za biljke. pH vrijednost vode definiše baznost/kiselost vode. Optimalna vrijednost pH za navodnjavanje je blago kisela do neutralna (6-7 pH) koja ispoljava najbolje uslove za usvajanjem vode i hranljivih materija. 

Određivanje zalivnih normi

U plasteničkoj proizvodnji biljke nisu podložne direktnom uticaju oborinskih voda. Međutim, fizičkim i hemijskim sastavom zemljišta određeno je da se voda kreće kapilarno pa je tom prilikom prilikom izračuna potrebne količine vode potrebno u određenoj mjeri uzeti i nivo oborniskih voda. Najbitniji faktor prilikom izračuna potrebne količine vode za navodnjavanje su svakako potrebe kulture u određenim fazama vegetacije za vodom. Pored toga, vrlo bitno je poznavanje fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta, odnosno njegove tipologije. To definiše njegovu propusnost, odnosno sposobnost vode da se kapilarima spušta u niže horizonte. Načelno su glinovita tla dosta manje propusna od pjeskovitih tala. 

Zalivne norme trebaju biti u skladu sa potrebom biljke, strukturom zemljišta, nivoem podzemnih voda

Pored navedenog, obratiti pažnju na količinu vode koja isparava odnosno evapotranspiraciju vode iz biljaka. Budući da je proizvodnja pod zaštićenim prostorom podložnija djelovanju visokih temperatura, evapotranspiracija je tokom dana veća pa je potrebna i veća količina vode nego pri proizvodnji na otvorenom polju. Dodatno, važno je obratiti pažnju i na nivoe podzemnih voda koji dodatno definišu zalivne norme. 

Za kontrolu prisutnosti vode u tlu praktično se koristi tenziometar. Pored toga, proizvođači se vrlo često koriste vizeuelnom metodom kojom se uzme uzorak zemlje na dubini 15-30 cm i pravi oblik gliste. Ukoliko se zemljište raspada potrebno je navodnjavati, ukoliko je postojano vlažnost je idealna, dok ukoliko se lijepi i voda iz njega cijedi zemljište je prezasićeno vodom.
 


Tagovi

Plastenička proizvodnja Navodnjavanje Kvalitet vode Racionalno korištenje vode Norme navodnjavanja


Autor

Admir Hodžić

Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i dijeli zanimljive agro teme.