• Uzgoj u plasteniku
  • 02.07.2019. 07:30

Zasjenjivanjem plastenika spriječite ožegotine na plodovima biljaka

Vrući ljetni dani svoje negativne posljedice ostavljaju po vegetativne i generativne dijelove biljaka. Proizvođači su u potrazi za načinima kako na efikasan način omogućiti zasjenjenost proizvodnog prostora kako bi osigurali povoljne klimatske uslove za rast i razvoj biljaka.

Foto: Depositphotos/.shock
  • 359
  • 43
  • 0

Trenutni vremenski uslovi pogoduju nastanku ožegotina na listovima i plodovima plodonosnog povrća. Posebno je to izraženo u plasteničkoj proizvodnji odnosno obliku proizvodnje koji se odvija ispod različitih oblika plastičnih prekriva. Navedeni materijali propuštaju sunčeve zrake različite valne dužine i značajno povećavaju temperaturu u prostoru u kojemu se uzgajaju biljke. U takvim uslovima stvaranje bilo kakvog oblika zasjene na pokrovni materijal od ključne je važnosti za održavanje optimalnih metaboličkih procesa u biljkama.

Uticaj visokih temperatura i svjetlosti na biljke

Temperatura je faktor koji uz svjetlost u najvećoj mjeri utiče na biohemijske procese i promjene na staničnom nivou biljaka. Ekstremna odstupanja od optimalnih temepraturnih granica svoje negativne posljedice imaju po vegetativni i generativni porast biljaka.

Budući da većina povrtlarskih kultura koje se intenzivno uzgajaju u zaštćenim prostorima spada u skupinu mezofilnih biljaka koje svoj maksimalni razvoj imaju pri umjerenim temperaturama (10-30oC), visoke temperature negativo utiču na razvoj istih. Uticaj visokih temperatura najprije se ispoljava u denaturalizaciji proteina i povećanom disanju i transpiraciji biljaka pri čemu dolazi do gubljenja turagora u biljkama, a kasnije i do sušenja. Pri temperaturama od preko 40oC dolazi do narušavanja fiziološko-biohemijskih procesa u biljkama i u konačnici često do sinteze otrovnih i štetnih tvari u biljkama. To se na pojedinim biljkama manifestuje kao gorak ukus. Povećana temperatura u pojedinim kulturama (lubenica) može dovesti i do smanjenja akumulacije šećera.

Povrće u zaštićenom prostoru sazrijeva no napadaju ga plamenjača i štetnici

Negativan uticaj visokih temperatura može uz prisustvo dužeg trajanja dnevne svjetlosti rezultirati prelaskom biljaka (špinat) u generativnu fazu i stvaranjem sjemena umjesto zelene mase. Također, visoke temperature koje traju duži vremenski period negativno utiču na proces fotosinteze. Ujedno pri visokim temperaturama dolazi do izduživanja tučka pa je oplodnja biljaka dosta teža što u konačnici može da uzrokuje deformitete ploda budući da je plod zametnut u nepovoljnim uslovima. Istraživanja ukazuju da iako zemljište može biti dovoljno opskrbljeno kalcijem (Ca), visoke temperature i niska relazivna vlažnost mogu negativno uticati na njegovo usvajanje i dovesti do pojave bolesti truleža vrha ploda.

Materijali za zasjenjivanje

Za obezbjeđivanje optimalne valne dužine dnevne svjetlosti koriste se različiti pokovni materijali. Praksa nudi različite mreže za zasjenjivanje različitog stepena gustoće. Stepen gustoće kreće se od 10 do 90%. Za povrće i začinsko bilje i većinu cvijeća preporučena gustoća mreže je 30-40%. Za proizvodnju tropskog ukrasnog bilja poput orhideje, fikusa i filodendrona gustoća mreže pruža sjenu od 50-80%. 

Materijali za mreže su polietilen (kao i za folije) i polipropilen različitih načina tkanja. U ovisnosti od načina tkanja i rasporeda tkanine limitira se i gustoća mreže. U praksi se za zasjenjivanje do 50% koriste zelene mreže, dok se za veće stepene zasjene najčešće koriste mreže tamnijih boja. Također, u upotrebi su i bijela, žuta, plava, siva i crna mreža. 

Prirodni načini zasjenjivanja

Pored upotrebe mreža za zasjenjivanje plastenika u praksi se koriste različiti načini prirodnog zasjenjivanja plasteničkih kultura. Najprije su tu u upotrebi kreč i zemlja. Kreč se može koristiti kao premaz preko folije plastenika, a u ovisnosti od stepena razblaženja definisan je i stepen zasjenjivanja plastenika. Sa krečom mogu se upotrebljavati i dodaci koji će omogućiti njegovo prijanjanje za foliju i onemogućiti brzo ispiranje sa folije. Od prirodnih preprata najčešće su u upotrebi mlijeko, ulje, deterdžent.

Upotreba zemlje je najjednostavnije rješenje, ali i najkratkoročnije. Slično kao i upotreba kreča od stepena razblaženja zemlje ovisiti će i stepen zasjenjivanja površine. Svi navedeni načini zasjenjivanja su ekonomski racionalni, ali vrlo kratkoročni. Pri tome vrlo važno je pažnju obratiti na upotrebu hemijskih boja koje mogu oštetiti foliju plastenika, posebno ukoliko je stara folija, ali i negativno uticati na konstrukciju palstenika.

Korištenje zaštitnih premaza

Pored korištenja folija i prirodnih načina zasjenjivanja u upotrebi su i različiti premazi za plasteničku foliju. Za razliku od prethodnih načina zasjenjivanja proizvodne površine, zasjenjivanje premazivanjem je dugoročnije i optimalnije za rast i razvoj biljaka.

Naime, premazni materijali se u upotrebi ponašaju kao redukujući filteri koji propuštaju svjetlost tačno određene valne dužine. Ovaj spektar svjetlosti omogućuje optimalan rast i razvoj biljaka, a ujedno i smanjuje temperaturu u plasteniku za 3-5oC. Sa druge strane, upotreba mreže kao fizičke barijere ne reducira valnu dužinu svjetlosti nego samo sprječava prodor sunčevih zraka. 

Svakako pored svega navedenog vrlo važno je pozicionirati plastenik kako bi se u najtoplijem dijelu dana svjetlost u određenoj količini reducirala. Pri tome je vrlo bitno obratiti pažnju na stvaranje sjene. 


Tagovi

Prirodna zasjena Mreža za zasjenjivanje Zasjenjivanje palstenika Premazi za zasjenjivanje Visoke temperature


Autor

Admir Hodžić

Admir Hodžić

Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i dijeli zanimljive agro teme.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi