Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj povrća
  • 30.10.2022. 09:00

Vrijeme je za sadnju povrća u plastenicima

Idealno je vrijeme da se posadi ozimi bijeli luk, a osim njega, najčešće se sade salata, crveni luk i špinat.

Foto: Bojan Kecman
  • 101
  • 26
  • 0

Plastenička proizvodnja predstavlja najisplativiji vid proizvodnje povrća. Ovo je idealno vrijeme da se posadi ozimi bijeli luk, a osim njega, najčešće se sade salata, crveni luk i špinat.

Salata je bogata B1, B2, C vitaminom, a od mineralnih materija najviše s kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i fosforom. Odgovara joj rastresito zemljište, ph bi trebalo da se kreće od 6,5 do 7, a u zimskom periodu nema velike potrebe za vodom, navodi Snježana Banović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.

Dospijeva za dva mjeseca

"Najviše se sade puterica i kristalka jer imaju najlakši prolaz na tržištu. Đubrenje se vrši zgorjelim stajnjakom i mineralnim đubrivima, a dubina obrade trebalo bi da bude od 25 do 30 centimetara", ističe ona i dodaje da se nakon frezanja prave bankovi kako ne bi došlo do gušenja korijena te se postavlja se sistem za navodnjavanje.

Biljke treba zaliti tri do četiri  dana nakon sadnje, kaže Banović

Maksimum rasta dostiže za 50-60 dana. Može se staviti i malč folija, a zimi je bolje da bude bijela nego crna. Sadnja se obavlja na već pripremljene gredice širine 100-120 cm gdje je postavljena malč folija i sistem za navodnjavanje u 2-redne, 4-redne ili 6-redne trake. Razmak u redu može biti od 20 do 25 cm, a međuredni od 25 do 30 cm. Broj biljaka kreće se od 15 do 20 po metru kvadratnom

"Ako po metru kvadratnom imamo 16 biljaka, prosječne masa 300 grama, možemo očekivati prinos od 4,8kg/m2. Biljke treba zaliti tri do četiri  dana nakon sadnje u koje se može rastopiti đubrivo bogato fosforom, formulacija 1:3:1 u količini od 1 kg/1000 litara vode radi boljeg ukorjenjavanja, za šta se koristi žuti kristalon", navodi Banović.

Najbolji način navodnjavanja je "kap-po-kap", a kišenje se ne preporučuje kada su glavice formirane. 

Špinat podnosi niske temperature

Špinat se takođe sadi u plastenike u zimskom periodu. To je jednogodišnja zeljasta biljka kratke vegetacije (30-60 dana). Ima odličan hemijski sastav bogat mineralnim materijama i gajenje u plastenicima uvijek je rentabilno, jer dolazi kao međuusjev. Podnosi niske temperature, niče za pet do sedam dana i takođe dostiže maksimum za dva mjeseca.

Špinat dobro podnosi niske temperature (Foto: Martina Pavlović)

"Međuredni razmak kreće se od 10 do 25 cm, pet cm u redu, dubina 2-3 cm. Sjeme klija od pet do 15 dana. Može se sijati sukcesivno, svakih 10-15 dana, a prilikom sjetve važno je održavati isti međuredni razmak, da bi se poboljšala cirkulacija i aeracija zemljišta", navodi ovaj savjetodavac.

Špinat dobro podnosi niske temperature. U slučaju da se biljke smrznu, one prestanu sa rastom, ali čim se otkravi, ponovo dobija svoj turgor. Predsjetveno se može unijeti NPK 7-20-30 u količini od 700 kg/ha (7kg/100 m2). Prihrana tokom vegetacije može se vršiti KAN-om ili UREA u količini od 150 kg/ha, odnosno 1,5kg/100m2.

Vrijeme je za jesenju sjetvu špinata

Banović kaže kako se prva prihrana može izvršiti kada ima razvijeno 5-6 listova sa KAN-om u količini od 10-15 grama po metru kvadratnom. Nakon što razvije velike listove, špinat je spreman za berbu. Za ponovnu berbu špinat se bere izvana prema unutra. Prvo se odrežu vanjski listovi, tik iznad zemlje. Srce biljke ostavi se da stoji, tada će špinat ponovo niknuti i može se brati do četiri puta.

"Nakon zadnje berbe uklanja se cijela biljka. Kada špinat počne cvjetati, gorkog je okusa i više se ne treba brati", kaže naša sagovornica.

Ne gajiti crveni luk u monokulturi

Što se tiče crvenog luka on za berbu stiže za otprilike 90 dana od sadnje. Postoje tri izbora sadnog materijala: sjeme, arpadžik i lukovica. Za uzgoj mladog luka najviše se koristi lukovica i arpadžik. Veoma je osjetljiv na uzgoj u monokulturi, a dobra je predkultura za papriku i paradajz.

Jesenja sadnja luka - iza kojih kultura ga ne treba saditi?

"Kada se gaji kao mladi luk, onda je on pretkultura, naknadna kultura i veoma često međukultura između redova salate i špinata", kaže Banović.

Prema njenim riječima, crveni luk uspijeva na neutralnim zemljištima, podnosi niske temperature, a povoljno je i to što u fazi nicanja mogu podnijeti temperature i do -6 stepeni.


Povezana biljna vrsta

Salata

Salata

Engleski naziv: Lettuce | Latinski naziv: Lactuca sativa L.

Salata pripada porodici glavočika (Compositae). Glavičasta salata sadrži prosječno 94 % vode, 2 % šećera, 0.6 % sirove celuloze, 0.6 % mineralnih tvari i 1.2 % sirovih proteina.... Više [+]

Zelje

Zelje

Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Zelje je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više... Više [+]

Tagovi

Salata Crveni luk Špinat Arpadžik Lukovica Snježana Banovi Resor za pružanje stručnih usluga Monokultura KAN Stajski đubsr Turgor


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.