Pretraga tekstova
Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Volovsko srce je paradajz koji se najčešće uzgajala u našem malom vrtu. Srcolika izgledom, sočna, intenzivnog mirisa - najfinija kada ju ubereš sa stabljike i u njoj uživaš još u vrtu.
Iako se radi o poznatoj, staroj, ali popularnoj sorti, sve više se uzgaja paradjz istog naziva, ali drugačijeg oblika.
Na engleskom Ox-heart tomato zove se još i goveđi ili biftek paradajz. Mesnat je i sočan, s puno pregrada unutar ploda, nabijenog mesom. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Njegov "rebrasti" oblik više podsjeća na bundevu prinčeva kruna nego na srce. Težina mu može dostići čak do kilograma. Pojedine sorte su duguljastije, kruškolikog oblika.
Kod ove vrste paradajza postupak zrenja započinje iznutra tako da je plod zreo i ukusan dok izvana izgleda još pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, tada je već prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mjestu (ali ne u frižideru jer zaustavlja proces zrenja i utiče na ukus) može trajati oko sedam dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela.
Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe jer nije prikladna za mehanizovanu berbu.
Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Sjetvu možete obaviti na zatvorenom, od kraja marta do kraja aprila, a u vrt se presađuje u maju. Dubina sjetve, kao i kod ostalih sorti ovog povrća je 0,5 cm. Naravno, možete ga posijati i direktno u vrt, "pod motiku" u maju.
Razmak između posađenih biljaka treba biti 50 cm. Svakako im postavite potpornje zbog velikih i teških plodova, ali i zato jer ova vrsta paradajza može narasti i preko dva metra. Kratiti ga možete pinciranjem.
Biljke trebaju puno sunca, dobro drenirano i nađubreno tlo s relativno neutralnim do kiselkastijim pH.
Rupu u koju ćete ga posaditi, dodatno pođubrite humusom ili glistenjakom. U slučaju da koristite peletirano ili vještačko đubrivo, nakon što ste posadili biljku, đubrivo pospite oko nje, te je dodatno zagrnite. U plodovima uživajte već početkom ljeta.
Tagovi
Volovsko srce Biftek paradajz Goveđi paradajz Uzgoj paradajza Postupak zrenja Rana sorta
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.