Pretraga tekstova
Istraživač Nathan Havko, uzgajao je paradajz pri normalnim temperaturama i u komori gdje je temperatura bila 38 °C te je pustio gusjenice da ih napadnu. Rezultati su ga iznenadili.
Državni Univerzitet Michigen sproveo je istraživanje na biljkama paradajza, gdje su željeli otkriti zbog čega urodi sve više propadaju, a rezultati su pokazali da su dva faktora u igri koji se međusobno nadopunju. Kao prvi su naveli insekte, a kao drugi visoke temperature. Naime, kako temperature sve više rastu, štetočinama se metabolizam ubrzava i oni traže više hrane, a što posljedično pospješuje i njihovo razmnožavanje, piše sciencedaily.
"U ovom trenutku se jako malo zna kako biljke reaguju na ova dva faktora, a mi smo daljim ogledima pokušali otkriti. Neke biljke imaju odbrambeni mehanizam, kao što je to na primjer kod napada gusjenica, gdje one proizvode hormon Jasmonate ili kako ga još neki nazivaju JA. Ovaj hormon "kaže" biljci da krene s proizvodnjom odbrambenih jedinjenja kako bi spriječio gusjenicu.“, kaže univerzitetski profesor Gregg Howe.
Jedno od istraživanja pokazalo je i da se štete na urodu povećavaju za 10 - 25% uslijed povećanja temperature za 1°C.
No, pregrijani usjevi imaju nekoliko načina da se ohlade. Dižu lišće dalje od vrućeg tla, a takođe se i "znoje" otvaranjem svojih puči - sličnih porama na koži - te obavljaju transpiraciju, isparavanje vode kako bi se ohladile.
Naučnici su otišli i dalje. Naime, Nathan Havko, istraživač u laboratoriji Howe, uzgajao je paradajz pri normalnim temperaturama i u komori gdje je temperatura bila 38 °C te je pustio gusjenice da ih napadnu. "Bio sam iznenađen kada sam ušao u komoru i vidio rezultate. Tu su pod visokim temperaturama gusjenice jako narasle, a od biljaka skoro ništa nije ostalo. Čim im je toplije, biljke proizvode više hormona, no u ovom slučaju im čak ni on nije pomogao. Čak šta više, dogodio se kontra efekt. Što ga više biljka ispušta, smanjuje joj se mogućnost za hlađenje“, objasnio je Havko.
Moljac paradajza: Gusjenice mogu u potpunosti uništiti usjev
Biljke najvjerovatnije zatvaraju svoje pore kako bi prestale gubiti vodu iz oštećenih dijelova, ali na kraju ih ošteti toplotni udar. Moguće je čak i da su gusjenice lukave te naprave dodatnu štetu kako bi se pore listova zatvorile što će ubrzati uvenuće, a povećati razvoj insekata.
Kao posljedica svega javlja se slabljenje fotosinteze, a Havko kaže da ukoliko se temperature i dalje budu samo povećavale to nikako neće biti dobro ni za jedan usjev, ali i za ljude koji od njih žive.
Tagovi
Državni univerzitet Michigen Istraživanje Uzgoj paradajza Insekti Visoke temperature Puči Hormon JA Fotosinteza Jasmonate
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.