Uzgoj kelja za intenzivno korištenje zemljišta

Kelj je povrće koje se kod nas malo uzgaja, iako je u svijetu veoma cijenjeno. On se u prehrani koristi kao i kupus ili raštika, na razne načine. Prija mu umjereno topla i vlažna klima, a veoma dobro podnosi mrazeve od -10°C, pa čak i kratkotrajne, od -15°C do -20°C. Zbog toga je ovo povrće pogodno za kasno jesenju i zimsku potrošnju.

Kelj dostiže cijeno do 15 KM po kilogramu 

Intenzivno korištenje zemljišta

Kelj je vrlo zahvalno povrće, jer se može gajiti kao druga kultura poslije skidanja ranih povrtarskih ili ratarskih usjeva. Ipak, mora se imati u vidu njegova prilično duga vegetacija.

"Uzgajanjem kelja u smjeni sa drugim kulturama obezbjeđuje se veoma intenzivno korištenje zemljišta. Uzgaja se najčešće iz rasada, mada se može proizvesti i direktnom sjetvom iz sjemena. Pri proizvodnji iz rasada može se sijati u martu i aprilu u različitim vrstama zaštićenog prostora, da bi se rasadio u aprilu ili maju za ljetnu, odnosno jesenju potrošnju. Međutim, u našim uslovima za zimsku proizvodnju najbolje je ako se sjetva vrši krajem maja, a rasađuje krajem juna ili početkom jula", napominje dipl.ing. Milan Damljanović.

Unošenje đubriva je obavezno

Kako dodaje, sadnja ne smije kasniti, jer tada glavice ostaju sitnije i nedovoljno formirane, a uz to su slabijeg kvaliteta. Prije sadnje zemljište treba obraditi i po mogućnosti unijeti 20-30 t/ha zrelog stajnjaka. Ukoliko se unese stajnjak, treba unijeti i mineralna đubriva u količini oko 100 kg azota, 80 kg fosfora (u vidu R2O5) i oko 120 kg kalijuma (u vidu K2O) po hektaru.

"Ukoliko se ne unosi stajnjak, mineralna đubriva treba uvećati za 20%-30%. Do sadnje treba unijeti polovinu azotnih i cjelokupnu količinu fosfornih i kalijevih đubriva. U prihrani treba unijeti drugu polovinu azota i to u vrijeme dobro razdvojene rozete listova", dodaje Damljanović.

Proizvodnja zavisi od dobrog rasada

Uspjeh u proizvodnji kupusnjača u velikoj mjeri zavisi od kvalitetnog rasada. Zbog toga je sjetvu potrebno obaviti na lijepo pripremljenoj i nađubrenoj gredici, sa po 2,5g - 3 g sjemena po metru kvadratnom. Nakon sjetve, sjeme se pokriva kompostnom smjesom u debljini 1-1,5 cm. Nakon sjetve treba izvršiti obilnije zalivanje.

"Pored sjetve na gredici, rasad kupusnjača se može sijati i sjačicama, na razmaku redova oko 30 cm-50 cm i tada se može vršiti međuredna kultivacija. Pri ovakvoj sjetvi se dobija rasad boljeg kvaliteta. Ovakva sjetva je moguća jer prostora uvijek ima dovoljno, pa se ne mora primjenjivati gusta sjetva na gredici", ističe Milan Damljanović

Rasad se sadi na razmak redova 70 cm - 100 cm, a u redu oko 50 cm između biljaka. Prije sadnje treba unijeti herbicid Treflan u količini 2 kg/ha. U toku vegetacije primjenjuju se uobičajene agrotehničke mjere, kao i kod ostalih kupusnjača - redovno navodnjavanje, međuredna obrada i jedna prihrana.

Zaštita kelja od štetočina

Zaštita od štetočina ista je kao i kod ostalih kupusnjača. Značajniji problem mogu biti lisne vaši koje se suzbijaju sistemičnim insekticidima. Od rasađivanja do berbe u uslovima navodnjavanja treba da prođe oko četiri mjeseca.

Ekološka zaštita lisnatog povrća od nametnika

Berba kelja

Berba u baštama može da počne u oktobru, pa da traje do januara, izuzetno i do proljeća. Na velikim površinama kelj se bere jednokratno u novembru, najčešće ručno odsijecanjem ili kidanjem glavica, mada postoji i uređaj za mašinsko ubiranje.