Zelena stjenica je polifagna vrsta. U posljednjih nekoliko godina u našim proizvodnim uslovima redovno se registruje u usjevima povrća, a štete prave larve i imago koje buše biljno tkivo i sisaju sokove.
Na pojedinim područjima vizuelnim pregledom usjeva paprike i paradajza registrovano je prisustvo zelene (povrtne) stjenice (Nezara viridula) na do 35 odsto biljaka. Najveće brojnosti registrovane su u zasadima povrća na okućnicama i baštama, primjetio je Bojan Mijatović, stručnjak za zaštitu bilja.
Zelena stjenica je polifagna vrsta. U posljednjih nekoliko godina, u našim proizvodnim uslovima, redovno se registruje u usjevima paprike, paradajza, boranije, soje, kukuruza i u zasadima voća i vinove loze. Štete prave larve i imago koje buše biljno tkivo i sisaju sokove. Na napadnutim plodovima, na mjestima ishrane dolazi do diskolorizacije na pokožici, plodovi dobijaju gorak ukus i gube tržišnu vrijednost.
Kako smo ranije pisali, na intenzivnije širenje ove štetočine, uticale su klimatske promjene, odnosno globalno zagrijavanje. Zelena stjenica je inače insekt tropskih i suptropskih područja. Godišnje može razviti i četiri generacije, a jedna ženka može položiti leglo sa više od 100 jaja. Iz njih se razviju larve, koje imaju nekoliko stadija razvoja.
Mjere kontrole štetnog insekta su veoma teške. Kod nas nema registrovanih insekticida za njeno suzbijanje. Najbolju učinkovitost u svrhu iskorjenjavanja štetočine pokazali su insekticidi iz grupe piretroida. Međutim, primjenom insekticida iz ove grupe suzbijaju se i korisni organizmi, ističe Mijatović.
Koliko je opasno prisustvo stjenice u zasadima uzgajanih biljaka
Suzbijanjem stjenica samo hemijskim mjerama zaštite moguće je stvaranje otpornosti na primjenjene preparate. Njihova upotreba u periodu zrenja plodova je veoma ograničena zbog često nemogućnosti poštovanja karence. Da bi se izbjegli navedeni štetni efekti, moguće je uništavanje stjenica po ivičnim djelovima parcela ili na mjestima gdje su one grupisane.
Od aktivnih materija iz grupe piretroida mogu se koristiti cipermetrin ili deltametrin. Na manjim proizvodnim površinama, u cilju smanjenja njihove brojnosti, a samim tim i šteta, moguće je ručno sakupljanje larvi i imaga, navodi ovaj stručnjak.
Tagovi
Autorica