U proizvodnim zasadima trip je veoma prisutan tokom ljetnih mjeseci, a pored duhana oštećuje skoro 400 biljnih vrsta
Povrtarima koji su prošle godine u svojim zasadima muku mučili sa najezdom tripsa - štetnog organizma, koji je zaprijetio da im uništi zasađeno povrće i ove godine će im biti velika opomena da na vrijeme krenu sa njegovim suzbijanjem kako bi spriječili širenje među biljkama.
Prema riječima diplomiranog inženjera za zaštitu bilja Dejana Mujakića najznačajnija vrsta tripsa je duhanov trips (Thrips tabaci), a posljednjih godina i kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis).
"To su veoma sitni insekti veličine jedan do dva milimetra, sivo žute do tamnosive boje. U proizvodnim zasadima su naročito brojni tokom ljetnih mjeseci, a pogotovo kada nastupe ljetne vrućine i duži sunčani periodi. Do tog perioda se razvija na raznim gajenim korovskim biljkama, a pored duhana oštećuje skoro 400 biljnih vrsta", ističe Mujakić.
Kupusna stjenica je najopasnija štetočina koja uništava kupusnjače - kako je suzbiti?
Također, tvrdi da pored direktnih šteta mogu da prenose i viruse. Duhanov trips ima pet do osam generacija godišnje, prezimljava, ima ga u zemlji ispod biljnih ostataka, a i na drugim skrivenim mjestima. Toplo i suho vrijeme, odnosno duži sušni periodi itekako pogoduju masovnom razmnožavanju tripsa. Ženke polažu jaja u lisno tkivo. Insekti se zavlače između listova biljaka i hrane se sisanjem biljnih sokova, pri čemu na mjestima uboda sa lica i naličja listova nastaju kvržice, odnosno plutasto tkivo nepravilnog oblika.
Ovaj štetni organizam najbolje se suzbija uništavanjem biljnih ostataka, suzbijanjem korova, uzgojem tolerantnih sorti, ali i biološkim suzbijanjem predatorskim stjenicama (roda Orius), predatorskim grinjama (Amblyseius) ili bioinsekticidima koji sadrže parazitske nematode roda (Steinernema).
"Količina koja je potrebna zavisi od stanja zasada i veličine populacije tripsa koja je prisutna. Primjena je dosta jednostavna. Stjenice i grinje pakovane su u plastične bočice odakle se direktno istresaju na biljke", kaže Mujakić i dodaje da je nakon primjene potreban određeni period da se stjenica i grinja razviju, odnosno da počnu da djeluju i da dođe do smanjenja populacije tripsa.
"Ovo je obično najteži dio i teško je uvjeriti poljoprivrednika da će sve biti u redu dok on gleda kako trips pravi štetu na njegovim biljkama. Ima poljoprivrednika koji krenu sa biološkom zaštitom, pa kada izgube strpljenje posegnu i za primjenom hemijskih sredstava. To nije dobro i svakako čine veliku grešku."
Za praćenje štetočine u zaštićenom prostoru, po Mujakićevim riječima, postavljaju se plave i žute ljepljive ploče. U uslovima gdje je prisutnost štetočine velika, može se postaviti i veći broj ploča, jer će se na taj način smanjiti brojnost. Nakon početnog smanjenja populacije tripsa, dolazi se do odluke koju poljoprivredni proizvođači moraju da donesu, a to je da li žele da koriste hemijsku ili primijene biološku zaštitu.
Hemijska zaštita se primjenjuje preparatima kao kod zaštite protiv vaši, uz primjenu insekticida različitog mehanizma djelovanja, kako bi se usporilo nastajanje rezistentnosti. Sa hemijskim suzbijanjem treba početi čim se konstatuju prvi primjerci tripsa.
"Registrovane ampule za suzbijanje tripsa su ciantraniliprol, formetanat- hidrohlorid , spinosad, formetanat-hidrohloid , ampule spinosad i abamektin", kaže Mujakić.
Tagovi
Autorica