Proizvodnja kornišona: Kako odoljeti plamenjači i ostvariti prinose?

Otkako je na njivi u Levosoju, nadomak Bujanovca (susjedna Srbija, op.ur.), zasadila 4.000 sadnica kornišona, Jelena Jovanović, praktično ne izbija iz svog zasada zato što uvijek ima nešto dodatno da uradi. Ovo pogotovo otkako su plodovi stigli za berbu. Zbog toga je bila prinuđena i da angažuje još nekoliko žena iz sela kako bi na vrijeme obrala plodove i isporučila ih na otkupni punkt Zemljoradničke zadruge "Kosmaj Agrar" u Žbevcu, sa kojom inače, ima ugovor o ovoj proizvodnji, a kojim se obavezala da će im u toku proizvodne sezone isporučiti 16 tona kornišona.

"Cijena prve klase kornišona na otkupnom punktu je 100 dinara (1,62 KM), druga je 58 (0,94 KM), a treća 15 dinara (0,24 KM) po kilogramu i iz tog razloga sam i ušla u ovu proizvodnju", priča Jovanović.

Teški za proizvodnju

A koliko je u stvari ova proizvodnja teška i koliko ona zapravo ne zna ništa o njoj vidjela je tek kada su se na njenim biljkama pojavili prvi znaci plamenjače.

"Do tog trenutka mogla sam da se nosim sa svim popratnim problemima koji su pratili proces proizvodnje počevši od sjetve kornišona, pa do sadnje, postavljanja sistema kap po kap, podizanja zaperaka kornišona na špalir. Međutim, kada se u cvjetovima biljaka pojavio trips, a na listovima plamenjača i kada su počeli da se suše uhvatila me panika."

Pojavi plamenjače tokom ljetnih mjeseci kumovali su vremenski uslovi, topli dani i prohladne noći, kao i pojava jutarnje rose. Zaštitu krastavaca, prema preporuci stručnjaka, praktično treba početi nakon nicanja poslije pojave prvih listova, kada treba koristiti fungicide na bazi aktivne materije propamokarb - hidrohlorida, zatim preventivne fungicide na bazi mankozeba, bakar iz bakar - hidroksida.

U fazi intenzivnog porasta biljke treba primijeniti i lokal - sistemične fungicide, preventivno prije prvih simptoma za zaražavanje. Na početku treba koristiti preparate sa dužom karencom, a kako se približava berba, fungicide sa kraćom karencom. Protiv plamenjače se treba boriti i preventivnim tretmanima, a primjena ovih preparata daje zadovoljavajuće rezultate samo ukoliko se primjene prije prvih zaraza preventivno.

Borba i dalje taje

Zahvaljujući sredstvima koji su joj preporučili ljudi koji znaju da se bore protiv plamenjače naša sagovornica je uspjela donekle da oporavi svoje biljke i nastavi berbu. Laknulo joj je kada je vidjela da na biljkama rastu novi zaperci i pojavljuju se cvjetovi i to je bio znak da se može nadati novim količinama.

Nažalost, njena borba sa plamenjačom traje i danas. Kaže da joj veliki problem u svemu tome stvara i njeno neiskustvo, zbog čega oni koji poznaju ovaj posao umiju da je zbune pojedinim savjetima, a koji i te kako loše mogu da se odraze na njenu proizvodnju.

Đubrenje raditi prema analizi zemljišta

Kako da u svom zasadu dobije maksimalan prinos naša sagovornica dobija savjete i od Nade Lazović Đoković, savjetodavca za ratarstvo, koja ističe da zbog visoke cijene đubriva, ali i ostalog repromaterijala, ne treba proizvodnju prepustiti slučaju nego đubrenje raditi prema analizi zemljišta.

"Kornišoni su toploljubive biljke i ne usvajaju hranu ispod 16 Celzijusovih stepeni, pa ispod ove temperature ne treba ni đubriti, a voda za navodnjavanje ne treba da ima EC vrijednost višu od 1,5. Najefikasniji period za navodnjavanje je od šest sati ujutro do 15 i 30 popodne", kaže Lazović Đoković i dodaje da se različiti tipovi zemljišta razlikuju po propustljivosti i zadržavanja vode pa u skladu s tim treba prilagoditi količine vode potrebne kornišonima. Pjeskovita zemljišta ilovasta 1,0 - 1,5 litara po dužnom metru, glinovita zemljišta 1,3 - 2,0 litara po dužnom metru.

Đubriva koja se koriste za prihranu kornišona moraju biti 100 posto rastvorljiva, inače mogu da začepe kapajuće trake. Većina đubriva sa izuzetkom onih koja sadrže kalcijum i fosfor mogu se miješati i koristiti za prihranu kornišona. Đubriva koja sadrže kalcijum moraju se primjenjivati odvojeno od ostalih kompleksnih đubriva koja sadrže fosfor.

"Treba pažljivo pratiti nedostatak ili višak hraniva. Često se dešava da problem nije nedostatak nego to mogu biti oštećenja korijena ili visoka temperatura. Nedostatak azota dešava se najčešće na pjeskovitim zemljištima ili kada koristimo stajsko đubrivo. Simptomi su žućkasto lišće i plodovi, tanka stabljika i mali broj izdanaka."

Najvažniji odnos elemenata

Višak azota, po njenim riječima, karakteriše tamno - zeleno lišće, kratke internodije, loše zametanje plodova i braon korijenove dlačice. Ako se ovi simptomi zapaze kada se vrši pretjerano zalivanje onda treba smanjiti isto i to postepeno da ne bismo prouzrokovali oštećenja od pretjerane zaslanjenosti.

Kako zaštiti i prihraniti kasni krastavac salatar u plasteniku?

Prvi simptomi nedostatka kalijuma se mogu zapaziti na nižim listovima gdje se pojavljuje žutilo koje je uočljivo na ivici lista. Nervatura ostaje zelena. Prekomjerna količina kalijuma ili azota može uticati na smanjenje količine fosfora. Prekomjerna količina kalijuma može podstaći nedostatak magnezijuma i smanjiti prinos.

"Za pravilan razvoj kornišona neophodni su različiti elementi pri čemu je jako bitan i njihov odnos. Proizvođači nisu obavezni da koriste najskuplja đubriva, ona mogu biti jeftinija, najvažnije je da se u njima nalaze svi potrebni elementi u optimalnim odnosima. Da bi se to postiglo moguće je kombinovati različite vrste i brendove", kaže na kraju Lazović Đoković.