Proizvođač Slobodan Paštar koristi prirodnu metodu čuvanja konzumnog krompira

Ranije se krompir čuvao u zemljanim trapovima, vjerovatno pojedina seoska domaćinstva i dan danas održavaju tu tradiciju čuvanja svih gomoljasto - korjenastih povrtnih vrsta. Međutim, danas se gomolji čuvaju uglavnom u podrumima i skladištima koji nemaju uslove kao što su imali trapovi. Iz tog razloga vrlo je teško pravilno uskladištiti i čuvati krtole od klijanja, koje uzrokuje smanjenje kvaliteta i gubitak ovog povrća.

Ako krompir prilikom vađenja nije zadobio bilo koje vrste oštećenja i ako su se prethodno trule i oštećene krtole odstranile, onda se može duže i bolje očuvati u skladištu odgovarajućih uslova kakve imaju savremene hladnjače u kojim se temperatura i vlažnost vazduha automatski regulišu.

Ovakav tip skladišta imaju samo veliki industrijski proizvođači. Dobro prosušene krtole, bez ostataka zemlje, bilo kakvih oštećenja i sa visokim sadržajem suve materije kakvu imaju kasne sorte, mogu da se čuvaju duže. 

Dobro ga prosušiti prije skladištenja

Sprečavanje klijanja ranije se postizalo tretiranjem - zaprašivanjem gomolja hemijskim preparatima sa aktivnom materijom hlorprofam (Tuberite, Neo stop). Ovi preparti sprečavaju klijanje konzumnog krompira prilikom skladištenja, a aktivna materija smanjuje intenzitet disanja gomolja te ih tako štiti od gubitka vlage i hranjivih materija. S obzirom da se početkom 2020. zabranjuju ova sredstva, čuvanje krtolastih vrsta u skadištu će biti otežano.

BiH: Zabranjene aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja - na listi i klorprofam

Važno je napomenuti, kome je još malo ostalo ovih preparata, da se oni koriste isključivo samo za konzumni krompir, nikako za sjemenski.

Da bi se krompir bolje i duže očuvao u skladištu, potrebno ga je dobro prosušiti prije samog skladištenja. Važno je istaći da se prosušivanje nikako ne obavlja direktno na sunčevoj svjetlosti jer u protivnom dolazi do promjene boje gomolja u zelenu. Takav krompir je neupotrebljiv jer sadrži više solanina nego što je dozvoljeno za ljudsku ishranu. Prilkom vađenja, najbolje ga je staviti pod određene nadstrešnice gdje će biti zaštićen od direktne insolacije. Tako prosušen, pakuje se, obavezno, u mrežaste vreće (zbog prozračnosti) ili u bokseve i gajbe na povoljno mjesto u skladištu gdje struji vazduh.

Klima odlična za sortu Desire

Razumljivo je da rane sorte krompira konzumiramo tokom ljeta, a kasne biramo za skladištenje koje se konzumiraju tokom zime i koje imaju veći sadžaj suve materije i zbog toga se bolje čuvaju. 

Slobodan Paštar, rodom iz Glamoča, po završetku Poljoprivrednog fakulteta nije se dvoumio oko odluke gdje raditi i s čim se baviti, nastavio je dugu tradiciju proizvodnje čuvenog glamočnog krompira.

Godine 2011. kreće u proizvodnju konzumnog krompira na dva duluma, da bi do danas proizvodnja porasla na dva hektara. "Desire je holandska sorta koja se odomaćila na području Glamoča pa mnogi misle da je to neka stara domaća. Upravo 50 do 60% proizvodnje odnosi se na ovu sortu, kojoj klimatski uslovi veoma pogoduju što rezultira odličnim kvalitetom", ističe Paštar.

Slobodan Paštar nema problema sa plasmanom robe

U novije vrijeme uvode se i nove sorte koje daju znatno veće prinose, ali se ipak Desire bolje i duže čuva u skladištu. Od novih sorti zastupljene su: Bellarosa, Jelly, Rikanda i druge. Na području Glamoča postoji više proizvođača čuvenog glamočkog krompira, ali svi oni indivudualno djeluju i snalaze se oko plasmana robe kao i naš sagovornik koji ističe da nema problema sa tim.

Ostvaruje prinos od 30 t/ha tako da ukupno proizvedenih 60 tona uspije prodati svom dugogodišnjem kupcu, tržnom centru iz Banjaluke. Sva proizvedene količine uspiju se prodati u veće gradove BiH - Banjaluka, Sarajevo, Bihać, Bijeljina i drugi.

"Klima u Glamoču je surovija i mi nemamo proizvodnju ranog krompira, sva proizvodnja odnosi se na uzgoj kasnih sorti koje se konzumiraju tokom zime, što govori da ga moramo adekvatno skladištiti. Kod nas postoji mnogo starih objekata, čije su tri strane ukopane u zemlju zidane od kamena i u takvim se skladištima čuva ovo povrće. Temperatura se u tim objektima kreće od 3 do 5°C što je idealno za čuvanje, da ne proklija, sve do marta", navodi ovaj proizvođač.

Kako zaštititi krtolu krompira od klijanja tokom zime

Stari objekti su zidani od kamena, a na istom principu, ukopani u zemlju, grade se novi, ali od betona. U takvim skladištima nema potrebe za korištenjem hemijskih sredstva u prahu, protiv klijanja. "Posjedujeno sve poljoprivredne mašine za ovu proizvodnju tako da nemamo potrebu za dodatnom radnom snagom, osim prilikom kupljenja krompira kad angažujemo dodatne radnike, a to traje dva do tri dana. Ostale radnje odrađujem sa ukućanima", naveo je za naš portal Paštar.