• Proizvodnja rasada
  • 08.12.2019. 16:00

Proizvedite rasad povrća u toplim gredicama

Površinske gredice su jednostavnije za rukovanje i doprinose proizvodnji ujednačenijeg i kvalitetnijeg rasada. Njihov jedini "nedostatak" je nešto veći utrošak stajnjaka od uobičajene količine.

Foto: Depositphotos/akiyoko74
  • 371
  • 43
  • 1

Topla gredica široko je zastupljen oblik zaštićenog prostora u našem povrtarstvu, koji je zbog svoje jednostavnosti, jednako dostupan individualnim uzgajivačima povrća, kao i društvenim gazdinstvima. Tople gredice koriste se uglavnom za gajenje rasada.

Prema konstrukciji, načinu zagrijavanja i nekim drugim osobenostima, razlikuju se mnogobrojni tipovi ovog zaštićenog prostora.

Prema konstrukciji, gredice mogu biti: jednostrane i dvostrane. U domaćoj praksi zastupljene su obične gredice, koje mogu biti nadzemne ili ukopane.

Nadzemne gredice za kvalitetniji rasad

Nadzemne su jednostavnije, lakše za rukovanje, mogu se premještati sa jednog mjesta na drugo, u njima se lakše reguliše vlaga, što opet čini prednost jer se postiže proizvodnja ujednačenog i visoko kvalitetnog rasada. Jedini nedostatak, ako bi se tako moglo reći, jeste utrošak oko 30 odsto više stajnjaka nego kod ukopanih gredica.

Ukopane gredice pogodnije su za uzgoj povrća na rod jer je u njima režim vlažnosti i topline manje podložan promjenama.

Toplu gredicu čine sljedeći elementi:

  • prozor za toplu gredicu. Ona se može pokriti i plastičnom folijom, koja je danas više u upotrebi iz mnogo razloga;
  • ram uokviruje toplu gredicu i na njega se oslanjaju prozori. Veliku pažnju treba obratiti na položaj daske koja se postavlja sa sjeverne strane i ona je obično nešto viša od daske koja se postavlja suprotno, sa južne strane, čime se obezbeđuje oticanje kiše niz prozor i bolja osunčanost;
  • asure - topla gredica se mora zaštititi od prekomjernog hlađenja u toku noći, što se postiže asurama od ražane slame.

Pažljivo pripremiti zemljište

Trap se koristi za ukopane gredice i u njih se slaže zagrijani stajnjak. Za gredice koje se podižu u toku zime, ukopavaju se u trap dubok 50 - 60 cm, a proljetne u trap do 40cm dubine.

Zemlja za ove objekte posebno je pripremljena u smislu hranjivih materija, fizičkih svojstava, kao i dezinfekcije, što sve zajedno pruža optimalne uslove za razvoj biljaka. Miješanje zemlje i dobro zrelog stajnjaka vrši se u odnosu 1:1.

Za zagrijavanje gredica koriste se biološki i tehnički izvori topline. Biološki izvori su svjež stajnjak, slama i pljeva, a ponekad i lišće i razni biljni ostaci, uslijed razlaganja organske materije, a zbog rada mikroorganizama, oslobađa se izvjesna količina topline. Pripremanje stajnjaka počinje desetak dana pred podizanje gredica i to tako što se stajnjak slaže u figuru za zagrijavanje pored mjesta gdje će biti postavljene.

Priprema stajnjaka za nadzemne gredice

Tom prilikom miješa se sa slamom i ako je suv, povremeno kvasi vodom. Poslije nekoliko dana gomila se upali i počne jako da se puši pri čemu se takav stajnjak slaže u trap ili se koristi za površinske gredice. Slaganje stajnjaka unutar objekta vrši se u ravnomjernom sloju potrebne debljine, poslije čega se gaženjem sabija. Preko složenog stajnjaka postavlja se ram, nasipa zemlja i gredica pokriva prozorima i asurama.

Dezinfekcija tla treba da se obavi upotrebom hemijskih preparata kao što su cineb i tiram i to tako što se zemlja neposredno pred sjetvu pospe praškastim cinebom u količini 70 - 90 gr/m², a onda prekopa da se dobro izmješa ili se preparat razmuti sa vodom i poprska se leja.

Dezinfekcija zemljišta u plasteniku

Sjetva treba da se obavi pravovremeno što zavisi od vremena rasađivanja. Ne bi trebalo da se obavi rano jer do iznošenja rasada može ostati dugo u gredici, čime se pospješuje izduživanje ili prerastanje rasada, što može dovesti do toga da se isti i ne primi.

Kako zaštititi rasad?

Isto tako, rasad ne smije biti previše mlad jer je onda osjetljiv na nepovoljne uslove spoljašnje sredine. Prije sjetve sjeme obavezno treba dezinfikovati. Sjetva može da se obavi omaške, ali u redove je ipak povoljnija i obavlja se na razmak između redova 5 - 6 cm, a zatim se sjeme pokrije slojem zemlje debljine 1 - 1,5 cm.

Njega rasada svakako se treba primjenjivati i to na sljedeći način:

  • pokrivati gredice od jake svjetlosti;
  • održavati optimalnu temperaturu;
  • provjetravati;
  • zalijevati;
  • zasjenjivati;
  • pljevljenje;
  • prihranjivanje;
  • suzbijanje štetočina i bolesti;

Na kraju se rasad iznosi iz toplih gredica i vrši se njegovo pikiranje, odnosno presađivanje mladih sijanaca, objašnava diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva, Gordana Rehak iz PSSS Šabac


Tagovi

Odgajivači povrća Tople gredice Nadzemne gredice Dezinfekcija zemljišta Svjež stajnjak Njega rasada Pikiranje Gordana Rehak