Primjenom plodoreda nestat će veliki broj bolesti, štetočina i korova u povrću

Veliki broj poljoprivrednih proizvođača na istim proizvodnim površinama godinama gaji iste povrtlarske kulture. Neki od njih nemaju adekvatne parcele, dok drugi imaju nepristupačne parcele ili su udaljene od gazdinstva. Savjetodavac za povrtlarstvo, Dragan Mijušković kaže da je iz ovih razloga sve učestalija pojava bolesti, štetočina i korova koji su karakteristični za određene familije povrća.

"Jedan način borbe je primjena pravilnog plodoreda. Za uspješnu povrtlarsku proizvodnju pravilna smjena usjeva je neophodna mjera", napominje ovaj stručnjak iz PSSS Jagodina.

Gajenje istih kultura na istoj površini dovodi do nagomilavanja štetnih materija u zemljištu, a trošenje hranljivih elemenata je nepravilno, odnosno jednostrano.

Evo tablice dobrih i loših komšija u vrtu

"Primjenom pravilnog plodoreda nestat će veliki broj bolesti, štetočina, kao i korova. Ugrožene kulture vraćamo na iste površine tek nakon četiri do pet godina."

Smjena kultura različitih potreba

Kako kaže, neophodno je napraviti dobar plodored, isplanirati prostornu i vremensku smjenu povrtlarskih i ratarskih kultura, bitno je voditi računa o pripadnosti vrsta određenim porodicama, odnosno familijama.

"Smjenjivati kulture sa različitom dubinom korijenovog sistema i sa različitim potrebama za vodom i hranljivim materijama. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su osobine, plodosmjena i odmor zemljišta nije jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji način đubrenja i obrade zemljišta, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe, kao i način njege usjeva", kaže Mijušković, dodajući da gajenjem iste kulture ili vrste na istoj površini dolazi do znatnog smanjenja prinosa i kvaliteta, a povećavaju se izvori zaraze bolestima, parazitima i korovima.

Zašto je važno držati se plodoreda i u plasteniku?

"Prekomjerna navodnjavanja i orošavanja narušavaju mrvičastu strukturu zemljišta i ubrzavaju mineralizaciju humusa. Zato su kulture koje su zahtjevne po pitanju vode, paradajz, paprika, krastavac, kupusnjače, dobre za smjenu sa korjenastim, lukovičastim i mahunastim povrćem, koje ima manje zahtjeve za vodom."

On napominje da je često je izostavljena primjena organskih đubriva koja su neophodna zbog popravke strukture zemljišta, toplotnih i ostalih biloloških i hemijskih svojstava zemljišta.

"Neke kulture imaju korijenske izlučevine koje mijenjaju sastav zemljišta i nepovoljno utiču na naredne."

Preporuka smjene povrtlarskih kultura

Mijušković navodi nekoliko primjera smjene povrtlarskih kultura koje se najčešće gaje u našim baštama.

• za paradajz - kupusnjače, mahunarke, tikvice, korjenasto povrće,
• za papriku – tikvice, mahunarke i korjenasto povrće,
• za kupusnjače – krompir, paradajz, paprika, mahunarke, luk,
• za mladi krompir – korjenasto povrće,
• za krastavac i lubenicu – paprika, paradajz, krompir,
• za mladi luk – paprika, krastavac, lubenica,
• za korjenasto povrće – paprika, paradajz, krastavac i mahunarke.