• Plamenjača krompira
  • 31.05.2019. 07:30

Plamenjača krompira - simptomi i preventivne, hemijske i eko mjere zaštite

Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, što ovisi o temperaturama, broju kišnih dana i količini oborina.

Foto: Institut za zdravlje i sigurnost hrane
  • 731
  • 66
  • 0

Najave meteorologa o povećanim padavinama za maj, juni pa i do polovine jula mjeseca ove godine se u potpunosti ostvaruju. Ovakve agrometeorološke okolnosti pogoduju razvoju brojnih gljivičnih oboljenja kako na voćarskim tako i na ratarskim kulturama. Za proizvođače krompira, paradajza i paprike bilo da se radi o tržišno orjentisanim ili samo za vlastitu proizvodnju, ovakve vremenske prilike mogu uzrokovati potpuni gubitak proizvodnje, navodi Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Plamenjača napada krompir i paradajz - zaštitite ih

Naime, plamenjača ili krompirova plijesan (Phytophthora infestans) bolest je koja zadaje brige uzgajivačima krompira bili oni ekološki, integralni ili konvencionalni. Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, što ovisi o temperaturama, broju kišnih dana i količini oborina.

Simptomi plamenjače krompira

Prvi simptomi plamenjače vidljivi su najprije na listovima krompira pojavom sivo-smeđih pjega, koje kasnije brzo dobiju smeđu boju i suše se. S donje strane listova obrazuje se bjeličasta pljesniva prevlaka koju čine micelija i reproduktivni organi gljive.

Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V. U povoljnim uslovima za razvoj ovog patogena pjege se relativno brzo šire i međusobno spajaju uslijed čega cijeli list nekrotira i dobija izgled "kao da je plamenom spaljen", pa otuda i naziv bolesti plamenjača. Simptomi su kasnije vidljivi i na stabljici krompira.

Spore gljive se brzo šire, posebno krajem maja, ukoliko je vlažno vrijeme. Glavni izvor zaraze su gomolji, prepoznatljivi po plavo–smeđim površinskim udubljenjima. Na presjeku gomolja, u unutrašnjosti ispod pjega tkivo ima smeđe–rđastu boju. Oboljele gomolje obično naseljavaju saprofitni mikroorganizmi, zbog čega one truhnu i imaju neprijatan miris.

Ciklus razvoja patogena

Phytophthora infestans se održava u gomoljima krompira i vidu micelije. Nakon sadnje ovakvih zaraženih gomolja (iz prethodne vegetacije) micelija može da iz njih pređe u nove mlade biljke na kojima sporuliše formirajući sporangije, koje se dalje šire putem vjetra ili kišnim kapima i vrše primarne zaraze. Pojavi plamenjače pogoduje prohladno i vlažno vrijeme, a optimalni uslovi za nastanak ove bolesti su noćne temperature oko 12°C praćene jakom rosom ili kišicom i dnevne temperature od 16-24°C sa visokom relativnom vlagom zraka. 

Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V.

Kod jakog napada spore ove gljive bivaju saprane sa lista na gomolje, gdje kroz pore na krompiru (lenticele) ostvaruju infekciju, pa se tako parazit u gomoljima održava u obliku micelije do slijedeće vegetacije.

Suzbijanje plamenjače krompira

Uzročnik plamenjače krompira u sistemu integralne proizvodnje suzbija se kombinovanjem mjera koje djeluju preventivno (agrotehničke, mehaničke, fizičke i biološke) i hemijskih mjera - fungicida. Hemijske mjere zaštite primjenjuje se kao krajnja mjera i ako je njihova upotreba ekonomski opravdana. Izvještajno prognozni poslovi imaju značajno mjesto u zaštiti zdravlja bilja od štetnih organizamau smislu njihovog pravovremenog suzbijanja i sprečavanja širenja.

Preventivne mjere zaštite

  • Osigurati dobre uvjete rasta (kvalitetna obrada zemljišta, pravilna gnojidba);
  • Krompir saditi na isto zemljište svake 5-6 godine;
  • Izbor otporne sorte;
  • Sadnja zdravih i nezaraženih gomolja;
  • Sadnja u toplo tlo, ali ne preduboko;
  • Gnojidba zrelim stajnjakom ili kompostom;
  • Kompostirati stajnjak pri temperaturi od 60°C kako bi se uništile spore gljive;
  • Oboljele biljke odmah ukloniti i uništiti;
  • Zagrtanje sa zaobljenim humkom kako bi se kiša slijevala u međuredove;
  • Ne dopustiti da se površina zakorovi;
  • Uništavati samonikle biljke krompira u narednim kulturama.

Hemijske mjere

Integralna zaštita bilja jeste sistem koji ne isključuje upotrebu hemijskih sredstava (FFS) za zaštitu bilja koja se trebaju koristiti racionalno na način da ne stvaraju opasnost za ljude, životinje i prirodnu okolinu.

Zaštita krompira od bolesti plamenjače može se provoditi primjenom preventivnih fungicida čija je uloga zaštita lisne površine kako do infekcije ne bi došlo. Aktivna materija ovih fungicida osigurava da svojim prisustvom na površini biljnih organa uništava već prisutne spore, uništava već formirane kličine cijevi gljiva, hife i druge strukture gljive. Drugim riječima osigurava sprječavanje infekcije i njen razvoj.

U godinama se čestim padavinama efikasnost preventivnih fungicida je bitno umanjena jer bivaju saprani sa biljnih organa i time su stvoreni uslovi za ostvarenje infekcija. U takvim okolnostima potrebno je koristiti kurativne fungicide sa sistemičnim načinom djelovanja.

Sistemične fungicide biljka krompira usvaja, a potom putem sprovodnih sudova raširi u cijelu biljku te na taj način pored vanjske zaštite pružaju efikasnu zaštitu i iz same biljke. Nisu podložni ispiranju i u uslovima čestih padavina predstavljaju jedini način efikasne zaštite. Posebno su značajni što je prisustvo aktivne materije osigurana i u mladim izbojima biljke krompira te time pružaju potpunu zaštitu cijele biljke u periodu intenzivnog porasta. Trenutno se na raspolaganju nalazi veliki broj izuzetno efikasnih preparata za uspešno suzbijanje plamenjače krompira (Phytophthorainfestans).

Prvo preventivno tretiranje je moguće primjenom dobro poznatim i brojnim bakarnim preparatima (preparati na bazi bakar-oksihlorida; bakar-oksihlorida+cineb; bakar-oksihlorida+cink-karbonat; bakar-oksisulfat; bakar-sulfat, bakar-sulfat i kalcijum hidroksid), cinebom, preparatima na bazi mankozeba (kod svih je karenca 14 dana).

Nakon preventivnog tretiranja biljaka krompira u uslovima čestih padavina primijeniti kombinovane preparate sa kontaktno-sistemičnim djelovanjem koji biljke krompira štite sa površine ali i iz biljke sa dužim djelovanjem kao što su preparati na bazi Metalaksil-Cineb, Metalaksil-Mankozeb, Metalaksil M-Bakar-oksihlorid; Metalaksil-M-Cineb i dr. kod svih je karenca 21 dan.

Primjena fitofarmaceutskih sredstava (FFS) mora biti u skladu sa uputstvom za upotrebu uz poštivanje radne karence i karence. 

Zaštita krompira od plamenjače u ekološkoj proizvodnji

Kameno brašno i dijatomejska zemlja primjenjuju se preventivno prije pojave plamenjače. Primjenjeni prskanjem ojačavaju površinu lista te utječu na smanjenje prodora spora plamenjače i drugih mikroorganizama u biljke krompira. Istodobno njihova primjena zatvara dišne organe insekata.

Bakar je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji i efikasno je sredstvo u borbi protiv plamenjače i drugih gljivičnih i bakterijskih bolesti. Treba ga upotrebljavati samo u slučaju potrebe, a prema prognozi i preporukama savjetodavne službe.

U ekološkoj proizvodnji je dozvoljena potrošnja bakra do 3 kg/ha godišnje ili 6 kg/ha kroz tri godine. Bakreni preparati koriste se prskanjem biljaka i do nekoliko puta godišnje uz napomenu da se ne smiju prekoračiti propisane količine. Dopuštene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: bakreni hidroksid, oksiklorid i oksisulfat. Nakon jakih kiša bakar se ispira sa biljaka i tada moramo ponoviti tretiranje.

Juha od preslice utječe na otpornost biljaka, djeluje kao fungicid te spriječava pojavu gljivičnih bolesti (pepelnica, hrđa, plamenjača, snijeti,…). Primjenjuje se prskanjem biljaka u ranim jutarnjim satima, za sunčana vremena, a prije žege. Biljke preslice se beru u drugoj polovici avgusta kada sadrže najviše kremene kiseline. Beru se ujutro, u prvom dijelu dana i suše u hladovini na prozračnom mjestu. Osušena preslica mora imati prijatan miris i lijepu zelenu boju. 

Preslica - idealna za zdravlje ljudi i biljaka

Priprema: 1 kg svježe biljke (150 g suhe) potopiti u 10 litara kišnice i ostaviti 24 sata. Nakon toga sve to zagrijati i kuhati na laganoj vatri 20-30 minuta, zatim ohladiti. Dobivenu smjesu procijediti i koristiti za prskanje u omjeru 1:5 (1 litra na 5 litara kišnice).

Obrano mlijeko ima ulogu stvaranja zaštitnog sloja na listu te djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja. Najbolje je koristiti domaće punomasno ili obrano mlijeko. 

Mlijekom ojačajte biljke i spriječite razvoj bolesti

Priprema: 1 litra domaćeg polumasnog mlijeka razrijedi se s kišnicom u omjeru 1:10. Time se prskaju biljke krompira svakih sedam dana, ali i nakon kiše. Kod obranog mlijeka primjenjuje se omjer 1:1 (1 litra obranog mlijeka razrijedi se u 1 litri kišnice).


Izvori

Institut za zdravlje i sigurnost hrane


Tagovi

Plamenjača krompira Simptomi Smeđe pjege na krompiru Preventiva Hemijski preparati Ekološka proizvodnja Kameno brašno Juha od preslice Prskanje mlijekom

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi