Plastenička proizvodnja pruža mogućnost uzgoja povrća tokom cijele godine bez obzira na vanjski uticaj, uzgoj u zaštičenom prostoru, u ovo doba godina preuzima prioritet i jedini proizvodni resurs.
Zlatna jesen, okupana suncem i iznadprosječnim temperaturama itekako pogoduje plasteničkoj proizvodnji i uveliko produžuje poljoprivrednu sezonu. Završena jesenja žetva, ubrani plodovi i obavljena jesenja obrada zemljišta na otvorenom, nisu znak da poljoprivreda ide u zimski san. Plastenička proizvodnja pruža mogućnost uzgoja povrća tokom cijele godine bez obzira na vanjski uticaj, uzgoj u zaštičenom prostoru, u ovo doba godina preuzima prioritet i jedini proizvodni resurs.
"Ove godine iz svakog plastenika ću imati po tri ljetine, početkom godine sam imao špinat, onda paradajz, papriku i krastavice, kad sam završio sa ovim ljetnim povrćem, evo sad imam zelenu salatu, spremnu za pijacu, a luk i špinat polahko napreduju, ovo sunce i temperatura im valjda odgovaraju", priča sedamdesetpetogodišnji Mujo Omanović koji inače ima 400 m2 plastenika u okoliščanskom polju te dodaje: "Kad mogu ja u ovim godinama radit pomalo, mogu i plastenici izdržati i čitavu godinu proizvodit."
Zelena salata, luk i špinat (zelje) najčešće su povrćarske kulture koje se nalaze trenutno u plastenicima. Prednost tzv. jesensko – zimskih kultura je veća tržišna cijena pri berbi i prodaji, u periodu kada na otvorenom nema proizvodnje. Ove godine očito i vrijeme ide na ruku poljoprivrednicima plasteničarima, vanjska temperatura od oko petnaestak stepeni stvara idealne uvjete u plasteniku za uzgoj povrća.
Uzgojem istih kultura na jednom mjestu duži vremenski period stvara pretpostavku za pojavu tzv. zamora zemljišta, pojave toksina, bolesti biljaka što za rezultat ima manje prinose, i nerentabilnu proizvodnju koja dodatnim izdacima za dezinfekciju i zaštitu zemljišta postaje skuplja. Ipak prirodni zakoni idu na ruku proizvođačima koji možda i ne znajući, nesvjesno uzgojem biljaka u plodoredu postižu efekat preventivne zaštite.
Smjenom različitih kultura na jednom prostoru smanjuje se rizik zaraženosti zemljišta, povećava prinos i osigurava povoljnu strukturu zemljišta. Rotacija različitih kultura također mora odgovarati pravilima plodoreda, jednostavno rečeno "koje povrće odgovara kojem" kojim redoslijedom i šta je najbolje sijati u smjeni kultura. Obzirom da su paprika, krastavac i paradajz osnovne ljetne kulture koje su završile svoju poljoprivrednu sezonu, idealne su predkulture za za mladi luk, salatu i korjenasto povrće koje se uzgaja u tzv. zimskoj sezoni.
Autor
