Je li bolje zalivati ujutro ili navečer, s koliko vode, koje temperature - faktori su koji utiču na zdravlje i plodonošenje biljke
Izostanak padavina, suša i nedostatak vlage u zemljištu primorali su mnoge da zalijevaju svoje biljke.
Tri faktora su bitna: vrijeme kada se obavlja, zalivna norma (količina) i temperatura vode.
Najbolji termin za obavljanje ovog posla su jutarnji časovi. Tada zemlja nije pregrijana, rashladila se tokom noći. Ni biljke nisu pregrijanje, što smanjuje vodni stres.
U ovom dijelu dana tečnosti u biljnom tkivu krenu na više, veća je usisna moć i veća iskorištenost vode koju dodajemo.
Drugi termin za zalijevanje je rano veče. Glavno je da se izbjegne zalijevanje u najtoplijem dijelu dana. Tokom večeri površina zemlje i biljke se hlade. Manji je vodeni stres. Međutim u ovom periodu mala je usisna moć biljaka, jer se biljne tečnosti kreću prema korijenu.
Prilikom zalijevanja obratite pažnju kako zalijevate određene vrste. Paradajz ne podnosi da mu se listovi i stabljike kvase. U tom slučaju se na njemu brzo razvijaju opasna oboljenja koja dovode do propadanja.
Zašto paradajz ne dozrijeva? Previše zalijevanja, sunca, azota?
Kupusnjače vole da ih kvasite i okupate po listovima, posebno kupus.
Prosječna norma za zalijevanje povrtnih kultura je oko 4 l na 10 m². Količina vode koja se dodaje ne treba biti prevelika, jer će se javiti trulež korijena i donjeg dijela stabla.
Najjednostavnija metoda za određivanja potrebe za vodom je da gurnemo prst u zemlju i ako utvrdimo da je suva na dubini od 2,5 cm, pristupimo zalijevanju.
Presadnice, iznikle i mlade biljke trebaju više vode, kao i biljke koje imaju slabo razvijen korijen poput krastavaca, tikvica.
Temperatura vode treba da je prilagođena. Suviše hladna i vrela (koja stoji na suncu), izazvat će stres kod biljaka što može dovesti do propadanja usjeva, pojave bolesti, lošijeg kvaliteta i manjeg uroda.
Hladna voda usporava rastvaranje hranjivih materija i otežava usvajanje, dok prevruća izaziva ubrzanje hemijskih reakcija u biljnom tkivu, smanjuje koncentraciju kiseonika, smanjuje imunitet, ubrzava pojavu bolesti i privlači pojavu štetočina.
Najpogodnija temperatura se kreće između 20 i 25ºC. Omogućava rastvaranje hraniva u zemljištu, dobro usvajanje i zasićenost kiseonikom.
Tagovi
Autorica
SREĆKO MIKULIĆ
prije 2 godine
hvala