Kako posijati i uzgajati grah

Grah (Phaseolus vulgaris L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki. Po svojoj hranjivoj vrijednosti bogat je izvor biljnih bjelančevina važnih u ljudskoj prehrani. Prilagodljiv je usjev pa se može uzgajati u različitim klimatskim područjima. Osim po morfološkim osobinama, grah razlikujemo po tome je li niskog ili visokog tipa, a generalno ga dijelimo na mahunare i zrnaše.

Vrijeme sjetve i plodored

Vrijeme sjetve zavisi od područja na kojem će se uzgajati. Tako se u sjevernim dijelovima sije krajem aprila ili početkom maja, a u južnim krajevima se može posijati i mjesec dana ranije. Izuzetno je osjetljiv na mraz pa prije sjetve treba proći opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Na istoj površini može se sijati nakon četiri godine, a dobri predusjevi su mu krompir, paprika, kupusnjače, paradajz i žitarice. Najbolje ga je sijati iza okopavina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodno bio kukuruz. Razlog je što postoji opasnost od ostataka korištenog herbicida. Grah ima kratku vegetaciju pa se može sijati i kao postrna biljka. Nakon pšenice ili ječma tlo treba poorati, pripremiti i posijati jednu od sorti niskog graha mahunara. To se mora obaviti brzo, kako bi se sačuvala vlaga u tlu poslije žetve. Ostane li jedan dan nepoorano može se izgubiti dosta vlage pa zrno neće moći pustiti klicu.

Uslovi uzgoja

Grah od svih mahunarki ima najveće zahtjeve prema zemljištu pa je važan izbor mjesta sjetve i važna je predsjetvena priprema. Najbolje će rasti na dubokim tlima mrvičaste strukture, a pH vrijednost bi trebala biti od 5.4 - 6.0  što znači da preferiraju blago kisele sredine. Teška i kisela zemljišta spriječavaju stvaranje kvržičnih bakterija, a time i fiksaciju azota iz zraka. Zbog tih bakterija grah ne treba đubriti stajskim đubrivom, a on se dodaje samo u početnoj fazi kada bakterije nisu još razvijene jer nedostatak azot u toj fazi može dovesti do manjeg prinosa.

Prinos graha zavisi od pravilnog sklopa sjetve

Treba izbjegavati sjetvu u hladnu i previše vlažnu zemlju jer tada može doći do propadanja sjemena. Zato ga treba sijati u toplo tlo jer će nicanje u tom slučaju biti brže, a spriječit će se i pojava bolesti. Ukoliko se odlučite za uzgoj ranog graha, za sjetvu je bolje izabrati lakša tla, a kod kasnog, preporučuju se teža tla koja bolje zadržavaju vlagu.

Sjetva graha

Sjetva se vrši kada je temperatura tla 10°C. Jesenja obrada se obavlja na dubinu od 25 do 30 cm, a nakon nje slijedi đubrenjem NPK đubrivom u odnosu 10:30:20 u količini od 500 kg/ha. U proljeće tlo je potrebno podrljati i unijeti 250 kg/ha NPK, tipa 15:15:15. Nakon toga se obavlja sjetva.

Ako se sije na velikim površinama, onda se sjetva obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a razmak u redu između sjemena je 5 cm. Sije se na dubinu od pet centimetara. Za jedan hektar zavisno od sorte i krupnoće sjemena treba od 80 do 100 kg sjemena kod niskih vrsta, a kod visokih manje. Minimalna temperatura klijanja je od 7 do 14°C, a najpovoljnija je temperatura od 18 do 23°C kada nicanje traje samo 4 - 6 dana. Optimalne temperature za cvjetanje i formiranje mahuna su od 20 do 28°C, a zakržljalost mahuna mogu uzrokovati temperature iznad 30°C.

Na manjim površinama se sije ručno u gredice. Prethodno se motikom iskopaju rupe na udaljenosti od 40 do 50 cm, a u svaku se posije otprilike pet sjemenki graha na dubinu od 5 cm. Zatim se zalije i rupe zagrnu. Ako ste posijali visoku sortu graha, potrebno je biljkama postaviti potporanj, a radi toga se grah najčešće sije uz kukuruz koji mu pruža oslonac. Također, prilikom rasta je važno barem dva puta zagrnuti biljku.

Visoki grah tetovac treba snažan potporanj

Grah treba obilje svjetlosti, posebno u početnoj fazi, jer i najmanja sjena može dovesti do formiranja izduženih biljaka i slabijeg prinosa. Potreba graha za vodom mijenja se tijekom vegetacije, a najveća potrošnja biljke je u vrijeme cvjetanja. No, nedostatak vode može utjecati i na formiranje mahuna te se smatra da je za dobar rast i razvoj grahu potrebo 250 - 400 mm padavina.

U početku rasta biljke postoji velika potreba za kalcijem i azotom, sve dok se ne razviju ranije spomenute kvržične bakterije na korijenu.

Berba i prinos graha

Grah mahunar je tehnološki zreo 60-ak dana nakon sjetve, a zrnaš 40 dana nakon cvjetanja. Mahuna niskog graha tehnološku zrelost postiže 12 - 15 dana od vremena kada su mahune zametnute, dok visoki grah tehnološku zrelost postiže nešto kasnije. Ovo povće se bere zavisno od razvijenosti zrna u mahunama, prinos zavisi od roka sjetve, sklopa, klimatskih uslova, a kreću se od 12 do 20 t/ha.

Bolesti i štetočine

Grah može obolijevati od više parazitskih mikroorganizama, a ekonomski najznačajniji su antraknoza, plamenjača i hrđa. Mjere zaštite treba provesti fungicidima kod pojave prvih simptoma bolesti. Od štetočina najveće štete čini graškov i grahov žižak. Za razliku od graškovog žiška, grahov čini velike štete sjemenskim usjevima i uskladištenom zrnu. Tijekom vegetacije pojavljuju se i lisne vaši, a za suzbijanje štetočine treba voditi računa o karenci i vremenu primjene zaštitnih sredstava.