Kako popraviti kiselo zemljište?

Rekordni i stabilni prinosi u povrtlarskoj i ratarskoj proizvodnji ne mogu se postići na zemljištima kisele reakcije, napominje savjetodavac za ratarstvo i povrtarstvo, Dragan Mijušković. U povrtlarskoj proizvodnji uspjeh zavisi od niza faktora, ali kad krenemo u ozbiljnu proizvodnju bitni faktori koji će uticati na kvalitet i prinos su: izbor parcele, izbor kultura koje želimo da gajimo (postavljanje pravilnog plodoreda), obezbjeđivanje kvalitetne vode za navodnjavanje i praćenje savremenih tehnologija.

Česte greške se dešavaju u primjeni i načinu đubrenja, a ovaj savjetodavac kaže da treba obratiti pažnju na:

• zahtjeve povrća prema hranivima,
• zalihe hraniva u zemljištu,
• iznošenje hraniva prinosima i
• ispiranje hraniva iz zemljišta.

Kalcizacija poslije berbe, pa u jesen

"Često se dešava da parcele na kojima gajimo povrće budu kisele reakcije, pa izostaju rezultati. Zato je bitno da znamo pravilan unos kalcijumovih đubriva", navodi on.

Objašnjava da se kalcizacija izvodi po potrebi, nakon berbe u ljeto, zatim u jesen pred osnovno đubrenje (1/2) kao prvi zahvat sa organskim i mineralnim đubrivima. I zatim, nakon tri do četiri sedmice kasnije drugom polovinom.

Zašto je neophodna kalcifikacija zemljišta?

"Đubriva za kalcizaciju nikako ne miješati sa čistim azotnim đubrivima, jer dolazi do gubitka azota. Ona koja primjenjujemo za popravku kiselosti su: krečnjak, dolomitno brašno, gašeni kreč, živi kreč, gips, saturacioni mulj i lapor."   

Šta daje najbolje rezultate?

Najbolji efekat se postiže ako se unesu, odnosno zaoru. Rjeđe se primjenjuje kultivatorom, frezom ili tanjiračom. Može se polovina unijeti oranjem, a druga tanjiranjem.

"Kada obavimo sve ove mjere imat ćemo stabilnije prinose pet do 10 godina, prve 20 posto, druge 25 posto, teće i narednih oko 30 posto", kaže Mijušković.

Dodaje da se često se dešava da nakon kalcifikacije padne prinos, ali u narednim godinama dolazi do njegovog značajnog povećanja. Primjena krečnjaka čije su čestice veće od 2 mm, odlaže njegovo djelovanje za nekoliko godina. Cjelokupnu količinu krečnog materijala ne treba dodavati odjednom, već prve godine 1/2, a zatim svake druge ili treće godine preostale količine.

"Na našim zemljištima se kalcijum ispere od 200 do 300 kg/ha u toku godine. Kalcijum kao hranivo omogućava brzu razgradnju organske materije i aktivira makro i mikro elemente", pojašnjava.

Napominje i da smjena usjeva od dva do tri puta u toku godine zahtijeva pravilnu primjenu agrotehnike, a posebno kvalitetnu obradu zemljišta i pravilno đubrenje.