Kako da uzgajamo paradajz i krastavac u istom plasteniku?

Plastenička proizvodnja zna biti veoma delikatna, posebno kada je u pitanju izbor vrsta koje ćemo uzgajati. Neke vrste biljaka se međusobno nepodnose, dok druge djeluju pozitivno jedna na drugu.

Mnogo je oprečnih mišljenja o njihovu kombinovanju, a krastavac i paradajz nisu izuzetak. Za dio uzgajivača je to nemoguća kombinacija, dok drugi tvrde suprotno. Obje vrste stvaraju veliku zelenu masu, imaju svoje zahtjeve prema uslovima uzgajanja, zahtijevaju armaturu, rezidbu. Kako bi ih zajedno proizvodili, potrebno ih je poznavati i napraviti kompromis.

Vegetacija krastavca je kraća. Njemu je potrebno 55 do 70 dana za berbu, dok je paradajzu neophodno između 55 i 110 dana u zavisnosti od sorte ili hibrida.

Odabir mjesta za sadnju

Kod odabira mjesta za sadnju važnu ulogu igra pravac plastenika i njegova osunčanost, broj plastenika, blizina objekata, broj gredica u njemu kao i broj vrsta. Bitno je znati da paradajz više voli Sunce i njega treba saditi na osunčanoj strani, a to su južna, jugozapadna i istočna strana.

Za krastavce je pogodnije da ih posadite na zapadnoj ili sjeveroistočnoj strani.

Obezbijediti uslove

Obje vrste su toploljubive. Zemljište treba da je rahlo, dobro drenirano s pH reakcijom od 5,8 do 6,5. Razlikuju se prema režimu navodnjavanja. Krastavac zahtijeva česta zalijevanja i nešto veću vlažnost vazduha. Kada ona padne ispod 50 posto dolazi do poremećaja u oplodnji. Paradajz s druge strane zahtijeva manji broj zalijevanja, ali ona moraju biti obilna. Vlažnost vazduha treba da je niža jer ako je visoka, može da pogoduje pojavi plamenjače, posebno kod biljaka koje plodonose i koje su starije.

Kako on ne podnosi povišenu vlažnost vazduha i kondenzaciju, potrebno je redovno vršiti provjetravanje. No, krastavac to ne voli, a izuzetno ne podnosi propuh. Međutim, i on može da strada od prevelike vlažnosti vazduha i kondenzacije unutar plastenika.

On je mnogo osjetljiviji na strujanje zraka, promjenu temperature, vlažnost vazduha i i zemljišta. Čak i kada je topao dan i otvorimo plastenik, može doći do žućenja biljaka zbog propuha i nagle promjene temperature. Bolje je kada ga tokom noći zatvorimo.

Zato je paradajz otporniji na provjetravanje, propuh i promjenu temperature. Njemu odgovara da je plastenik otvoren tokom 24h.

Zato treba napraviti kompromis, jer visoka vlažnost može pogodovati pojavi plamenjače, pepelnice i truleži korijena krastavca. Zbog toga i njih treba zračiti.

Ako u plasteniku uzgajamo ove dvije kulture, tada on može biti otvoren tokom dana. Noću se zatvara, a samo se prozori ostavljaju otvoreni.

Malčiranje će pomoći da uspješno prevaziđemo kolebanje temperature. Tako se štiti zemljište od pregrijavanja, a spriječit će isparavanje vode. Prvenstveno treba malčirati dio gdje smo posadili krastavac i to odmah poslije sadnje na stalno mjesto.

Najbolji malč je gorušica koja se uzgaja kao zelenišno đubrivo. Ona se posije rano u proljeće. Kosi se prije sadnje glavnih kultura i ostavi kao malč. Košnju treba obaviti u trenutku kad počne da razvija pupoljke.

Njega biljaka

Obavezna mjera kod uzgajanja ove dvije povrtne kulture je rezidba i zakidanje zaperaka. Tako se reguliše odnos između vegetativne mase i rodnosti te obezbjeđuje dobra ventilacija.

Zaštita je bitan segment njege uzgajanih biljaka. Ove dvije vrste nisu iz srodnih porodica i većina bolesti i štetočina im nisu zajedničke. Međutim, jedan broj bolesti se javlja na ovim vrstama povrća, kao što ih napada i određen broj štetočina.

Najznačajnije oboljenje koje se javlja je plamenjača, ali njen prouzrokovač na paradajzu ne može da ostvari zarazu krastavca i obrnuto. Problem su zajednička oboljenja kao trulež korijena, virus mozaika krastavca koji je kod nas veoma raširen na paradajzu.

Plamenjača krastavca može uništiti sav rod, spriječite ju prirodnim pripravcima

Od štetočina na obje biljke mogu da se jave lisne uši, tripsi, grinje.