Rana jesen je optimalno vrijeme sjetve raznih salata koje ćemo brati od kraja oktobra do početka maja sljedeće godine. Međutim, primijetili smo da je rast biljke u rasadu usporen, listovi žute ili se pojavljuje hloroza. To je znak da joj neki element nedostaje?
Simptomi nedostatka hranjivih materija u biljkama variraju od vrste, genotipa i elementa ishrane. Najčešće se javljaju u vidu žućenja listova, tamnije zelene boje, hloroze između nerava lista, nekroze, uvijanje lišća, što za posljedicu ima zaostajanje u rastu, navodi stručnjak za povrtarstvo Sanja Milovanović Milenković. Opšti simptomi nedostatka nekih neophodnih elemenata biljne ishrane su:
Redukuje se rast vrha biljke i korijena; rast je uspravan i vretenast; listovi blijedi, žutozelene boje u ranijim fazama, kasnije požute, ponekad dobiju čak narandžastu ili crvenu boju; nedostatak je vidljiv prvo na starijim listovima, hloroza se širi od vrha prema osnovi lista.
Biljke su slabo razvijene, redukovan rast vrha biljke i korijena; stablo tanko, listovi sitni, grubi, okrenuti prema dole, plavozeleni (gornja strana) i ljubičasti (donja strana), uključujući i nervaturu; promjena boje lista u crvenu nijansu nastaje kao posljedica povećane sinteze pigmenta antocijana; staro lišće brzo izumire i pokriveno je bjeličastim pjegama. Na primjer, jedan od razloga mogućnosti pojave uvijenosti lišća paradajza je nedostatak fosfora, jednog od najvažnijih makroelemenata.
Fosfor se u biljci nalazi u obliku organskih i neorganskih jedinjenja, ulazi u sastav nukleinskih kiselina, fosfoproteida, nukleotida, mnogih enzima, fosfolipida, što ukazuje na njegov značaj u ishrani.
Vrh lista dobija smeđu boju; može doći do pojave rubnih ožegotina; kod nekih biljnih vrsta (paradajz) listovi sitni, ivice starijih listova se uvrću i dobijaju žutu boju; kod pojedinih genotipova na hlorotičnim (žutim) mjestima javljaju se sitne suhe pjege sa smeđim ivicama, plodovi neujednačeno zriju.
Simptomi se uglavnom javljaju na mlađim listovima uz vegetativni rast vrha; korijen se slabo razvija i smeđe je boje; mlađi listovi su deformisani sa vrhom savijenim unazad i rubovima savijenim prema naličju ili licu lista; vršno lišće je sitnije, gornja strana mu je tamnozelena, sa blijedim ivicama, a gornja je ljubičasta; tjemeni pupoljak stabla izumire, plodovi imaju simptome vršne truleži.
U mlađim fazama razvoja na listu se pojavljuje hloroza između nerava sa hlorotičnim područjima koja su međusobno razdvojena zelenim tkivom što daje efekat kugličaste prugavosti; simptomi su prvo vidljivi na donjim listovima.
Karakteristična je hloroza između nerava mlađih listova; bljedilo vršnog lišća, nervatura neko vrijeme ostaje zelena, a kasnije cijeli list požuti, gotovo pobijeli; simptomi se šire od mlađeg prema starijem lišću, biljka se sporo razvija.
Ima jak uticaj na tačke rasta; stablo i listovi mogu biti značajno deformisani; manifestuju se pojavom žutih pjega na listovima ograničenih okolnim lisnim nervima; ivice liske se uvijaju, a vrh nekrotira i propada.
Izaziva hlorozu vršnog lišća, zelena boja se zadržava samo oko najfinijih nerava. Oboljele liske su istanjene.
Mlađi listovi su blijedo žutozelene boje, dosta slično nedostatku azota; rast izdanka je nešto smanjen.
Izražena hloroza između lisnih nerava praćena venjenjem hlorotičnog područja; patuljast rast biljaka i skraćene inernodije.
Mlađi listovi poprimaju blijedožutu boju sa slabom hlorozom ivica lista.
Listovi postaju hlorotični sa savijenim ili kupasto izbočenim ivicama lista; nedostatak molibdena često rezultira i nedostatkom azota.
Kako nedostatak pojedinih elemenata utiče i manifestuje se na rast i razvoj biljaka, tako i njihov višak može uticati na smanjeno usvajanje drugih elemenata. Višak kalijuma nije uobičajen, ali može uticati na smanjeno usvajanje jona kalcijuma, magnezijuma, nihonijuma.
Višak magnezijuma uzrokuje antagonizam sa jonima kalijuma, kalcijuma i magnezijuma. Višak mangana može izazvati manjak gvožđa, molibdena i magnezijuma u biljkama, ističe stručnjak.
Korištena literatura: Moravčević, Đ., Todorović, V. (2022). Proizvodnja rasada povrća. Poljoprivredni fakultet, Zemun, Univerzitet u Beogradu
Tagovi
Autorica